Vinogradi prije svega
Gotovo je nevjerojatno ali je ipak istinito da usprkos godišnjoj hiperprodukciji od oko 15%, vino i dalje postiže sve bolju i bolju cijenu u svijetu. Svaki drugi proizvod na ovome svijet i u ovom trenutku u ovoj situaciji bio bi osuđen na propast. Začudo ali još uvijek polazi za rukom vinarima uvjeriti kupce da je baš njihovo vino posebno i da je cijena koju oni za njega traže opravdana te da to vino oni moraju kupit, što oni na koncu i urade. Usprkos konstantnoj hiperprodukciji vina, površine na kojima se nalaze vinogradi iz godine u godinu sve više i više rastu. Rast vinograda u Europi je zaustavljen ali se on nevjerojatno brzo i progresivno razvija u tzv. vinskim zemljama Novog svijeta , a ponaosob u Australiji. Ukoliko pogledamo statističke podatke vinogradarskih površina u trenutno najvažnijim vinskim zemljama svijete lako je uočiti da se njihov broj u nekim zemljama gotovo nevjerojatno brzo povećava iako im je potrošnja dosta manja od proizvodnje.
Zemlja Vinogradi ’98 x1000 ha Vinogradi ’01 x1000 ha. Proizvodnja vina 2001 x milion hl. Potrošnja vina 2001 x milion hl.
Španjolska 1171 1170 31.5 14.0
Francuska 913 814 57.5 33.7
Italija 899 907 50.5 30.5
USA 372 413 19.8 21.3
Argentina 210 213 15.8 11.8
Australija 98 160 10.3 4.0
Čile 144 175 5.4 3.2
Južna Afrika 111 118 6.4 4.0
Iz tablice je vidljivo da broj hektara pod vinogradima u zemljama novog svijeta bilježi jako veliki porast; USA 12%, Čile 22%, Novi Zeland 50 % ( ne nalazi se u tablici) i Australija čak 63%. Interesantno je napomenuti da 62 % proizvedenih vina u Australiji nalazi kupce negdje izvan Australije. Međutim , ukoliko bi usporedili stanje u Hrvatskom vinogradarstvu lako bi zaključili da se broj hektara na kojima se nalaze vinogradi drastično smanjio. Početkom prošlog stoljeća je Hrvatska imala oko 200000 ha. pod vinogradima dok ih danas ima tek oko 50000. Dakle manje za 75%.
Glede situacije u svijetu oko nas postavlja se pitanje : “Kakao i zašto se ovo događa u Hrvatskoj?”. Po meni osnovni razlog je, da interes ljudi za održavanje ili širenje vinograda , a koji posjeduju površine pogodne za vinograda, nije velik ili ga uopće i nema. Razlog ovakvoj situaciji je da ljudi i dalje misle da se od vinogradarstva ne može pristojno živjeti i da je ono jedino isplativo kao usputna djelatnost. Ovakav pristup vinogradarstvu odražava se u tome da se broj vinograda samo smanjuje te da mladi ljudi ne vide perspektivu u sadnji novih vinograda. Vinogradarstvo se još uvijek tretira kao nus proizvod da bi se zadovoljile osobne potrebe za vinom i proizvodima od grožđa , a ne kao grana privrede od koje se može dobro živjet i pristojno zarađivat. Da bi se ovaj način razmišljanja promijenio potrebno je ljudima pokazati da se od vinograda i vina i te kako dobro može živjeti i zarađivati. Trenutno je u svijetu vino jako popularno i trendy. Ispitivanja su pokazalo da utjecaj konzumiranja vina ima pozitivni učinak na zdravlje što je jako dobro iskorišteno u njegovu promociju. Količina konzumiranog vina u zemljama koje nisu vinske iz godine u godinu raste što automatski otvara nova tržišta. Ukoliko se tržište vina u Kini otvori i ukoliko kinezi počnu masovnije piti vino, recimo barem nekoliko litara po osobi godišnje, to će automatski uzrokovati velikim deficitom vina. Upravo iz ovih razloga je većina velikih Europskih i svjetskih vinskih kuća u posljednje vrijeme jako puno novaca ulažu u podizanje novih vinograda u zemlje novog svijeta USA, Čile i Argentinu. Kao ilustraciju spomenut ću samo par ,Torres iz Španjplske, italijanski Antinori te iz francuske Rothschild i Moët & Chandon već godinama djeluju u sjevernoj i južnoj Americi dok vinari iz novog svijet kao npr. amrički Mondavi u Italiji i australski BRL Hardy’s na jugu Francuske rade na podizanju novih vinograda i proizvodnji vina. Ukoliko sve ovo sagledam dolazimo do zaključka da se gotovo jedino u Hrvatskoj površine pod vinogradima smanjuju dok svugdje oko nas vinogradi ili rastu ili u najgorem slučaju stagniraju.
Kada sagledamo sve prije napomenuto postavlja se konačno pitanje : “Kako i na koji način potaknuti ljude da sade vinograde? “ .
Prvenstveno je potrebno vinogradare uvjeriti da se na osnovu iskustava i primjera iz ostalih vinskih zemalja svijete i te kakao isplati saditi vinograde i uzgajati vinovu lozu. Ovo se može postići jednom dobro planiranom i osmišljenom promidžbenom akcijom kako na republičkom tako i na lokalnom nivou. Potom bi trebalo pomoći stimuliranjem svih za sadnju zainteresiranih , a pogotovu onih koji su već nešto po tom pitanju napravili, jer bi oni mogli služiti kao primjer i pokretač cijelog procesa.
Na kraju se mora spomenuti i ono najvažnije, a to je da je vinogradare treba uvjeriti kako nema puno vremena jer se broj vinograda mora povećati prije nego Hrvatska uđe u europsku zajednicu potom će se po njenom ulasku morati poštovati postojeće regule i zakoni koji u EEZu vrijede.
Da hrvatska posjeduje mogućnost i da ima adute, kako u svojim autohtonim sortama tako i svjetskim priznatim sortama, za postizanje dobrih rezultata glede vina ne samo na domaćem nego i na vanjskom tržištu biti će riječi slijedeći tjedan.
Znamo da je život kratak da bi se pilo loše vino pa zato se svi skupa moramo potruditi da dobijemo vinograde koji će nam dati to svima nama potrebno dobro vino.
Danas je očito,da su vinogradari i vinari shvatili da je podizanje novih nasada neophodno i da su posljednjih godina napravili pravi bum. Novi vinogradi, tisuće hektara su zasađeni od Iloka pa sve do Konavala. Broj hektara pod vinogradima se je posljednjih 5 godina jako povećao i veliki broj ljudi koji nisu iz vinskog posla je uložio dosta novaca u nove vinograde ali i u vinarije. Stimuliranje sadnje vinograda od strane države je također imao pozitivan utjecaj, ali se mora reći da se je tu i tamo pretjerivalo. Osobno sam skeptičan glede vinograda koji su zasađeni na pozicijama krša, gdje je kamena podlogo mljevenjem pretvorena u vinograde. Volio bih da nisam u pravu ali u kamenu ne može ništa rasti pa ni loza. No vrijeme će pokazati tko je bio u pravu, pa ćemo o ovoj temi sigurno još pisati.