Ivan Damjanić i njegova filozofija vina

Iako je Ivanov pradjed Giorgio Jurković obrađivao 30 ha. vinograda  i 1928 godine u Parizu na EXPOSITION DU BIEN-ETRE  za crveno vino dobio Grand prix i zlatnu medalju, trebalo je proći gotovo sto godina da bi se o vinariji obitelji Damjanić ponovo  na veliko počelo pričati. Tu novu priču je započeo mladi Ivan Damjanić, kojeg susjedi po majci zovu mali Jurković, prvim vinom koje je napravio 1999 godine ali bi se moglo reći da tek,  prvim vinom koje je punio u boce, 2004 godine započinje prava nova vinska priča vinarije Damjanić. Trenutno obrađuju 10,5 ha. vinograda u okolici Fuškulina, nadomak Poreča, gdje se nalazi i vinarija. Vinogradi su raspoređeni na 13 različitih lokacija i većina je zasađena Malvazijom. Nadmorska visina varira između 75 metara iznad mora, gdje se nalazi i samo mjesto Fuškulin, pa se spuštaju do  20 metara nadmorska visine u smjeru mora. Sastav zemljišta je uglavnom duboka i mjestimično skeletoidna crvenica. Klima je jako do izrazito topla sa malim količinama padavina, prosječno oko 600 mm. Godišnje, što je uistinu jako malo. Za malvaziju su jako važni dvije mikro lokacije na kojima se nalaze vinogradi i to upravo zbog velike različitosti klimatskih uvjeta. Jedna pozicija koja je moglo konstantno topla daje vinu strukturu, mekoću, i alkohol , dok je druga puno više promjenljiva i temperaturno različita te dodaje vinu svježinu i mineralnost. Trenutno vinarija proizvodi 60000 boca vina i uglavnom je to malvazija.

Rad u vinogradu, jako je važno napomenuti, je obilježen strogom selekcijom prinosa. Filozofija vinara je da bude određen broj grozdova po čokotu i to se najbolje vidi na malvaziji. Na malvaziji se drži konstanta od 7 do 8 grozdova ili 1400 do 1600  grama po čokotu. Isti princip se odnosi i na vinograde za Premium vina, s tim da je tu selekcija i još stroža . Prvi radovi, nakon pupanja i kada su izboji 10ak cm dugački, su skidanje duplih izboja čime se kontrolira prinos. Godišnje se u prosjeku skine između 30 i 50 posto prinosa. Povodom ovoga lijepo je napomenuti i sljedeću anegdotu.

Naime kada je 2004 prodao motor da bi kupio traktore i zasadio drugi vinograd vijeće staraca je to  komentiralo riječima :ovaj mali Jurković je puko., a kada je grožđe slijedećih godina došlo na rod a on u jutro sam obilazio i skidao grozdove, komentar je bio : ovaj je skroz do kraja pošo, ovaj se drogira, tek mu je rodilo a on baca grožđe, da ne baca imao bi duplo više grožđa i duplo veću vinariju.

Međutim da bi se napravilo vino kakvo Ivan želi ovaj pristup je neizbježan. I taj se pristup provodi od 2009 što se osjeti u kvaliteti grožđa i vina.

Berbe je 95 % ručna i odvija se slijedeći način: selekcija grozdova na lozi  koji potom idu u kašete od 22 kilograma, transportira se što je moguće prije u vinariju , cca 60 minuta, gdje se pravi druga selekcija na stolu. Potom se samotokom i prešanjem mošt odvaja od pokožice i ide u INOX tankove. 20% masulja pak ide u proces „KRIOMACERACIJE“, to jest hladna maceracija na pokožici u trajanju od oko 24 sata kako bi se postigla veća struktura koja kasnije pomaže u prikrivanju uglavnom visokih alkohola. Fermentacija se odvija na 14-16 °C i korist se 3 do 5 vrsta kvasaca, opet ovisno o tome kakva je berba bila. Vino nakon toga odležava 2 do 3 mjeseca na finom talogu u INOX tankovima, potom slijedi bistrenje ,punjenje i odležavanje u boci , te po potrebi izlazi na tržište. Ovaj način berbe, maceracije i fermentacije Malvazije je ustaljena praksa i ne razlikuje puno od godine do godine. Različitosti, koja se i ako se pak doge, su isključivo uvjetovane  klimatološkim situacijom godine a, te razlike  su još drastičnija selekciji prilikom ručne berbe kako u vinogradu tako i u podrumu te u provođenju djelomične , 20% vina, malolaktičke fermentacije. Spomenute različitosti se odnose na grožđe iz kišnih godinama kako bi se smanjio udio jabučne kiseline i omekšalo vino. Alkoholi variraju 12,8 do 13,5 a, pH se kreće u rasponu od 3,25 i 3,45

Na degustaciji, koja je organizirao Saše Špiranca i njegovog tim, Ivan Damjanić je predstavio vertikalu Malvazije i Malvazije Akacije. Kušana vina su bila iz berbi vremenskog raspona od 2007 do 2016.

Malvazija istarska kušana je redoslijedom starije berbe prema mlađoj i to su bila vina iz berbi 2010 do 2016 dakle njih 7, i sve su pod istom etiketom koja je u upotrebi od 2010  a i danas se koristi.

Vertikala Malvazija istarska

Malvazija 2016                  89/90

Suha godina sa jako suhim srpnjem i suhim ljetom koji je završilo sa mokrim rujnom, berba je bila jako brza i ispala je dobra.

Dobra boja, čist lijep i iskren miris, vrlo mineralan i voćan, u ustima je vino oblo, raznoliko, kremasto lagano gorkaste impresije, vrlo dugačko, gastronomsko vino pur sang.

Malvazija 2015                  88/98

Topla godina, uniformno zrelo grožđe i nije bilo velike razlike između dviju mikro lokacija gdje se vinogradi nalaze, iako su sušni periodi bili dugi padaline su bile dobro raspoređene tako da loza nije patila što se odrazilo u uravnoteženoj berbi koja je trajala svega 5 do 6 dana.

Dobra boja, čista lijepa malvazija, mineralna i slankasta mirisa sa laganim notama meda, okus je  u početku obao, lagana gorčina en kremoznost, čist i dugačak završetak sa puno materije, gastronomsko vino.

Malvazija 2014                  88/89

Izrazito mokra godina 1170 mm. kiše, duplo od normalnih padalina sa drastičnom selekcijom tijekom berbe, 20% malolaktička fermentacija i dva mjeseca duže odležavanje na kvascima u INOX tankovima.

Malo manje boje, mirisom dominira tijesto za kruh i kvasac, čist miris, iskreno vino, u ustima je vino lijepo sočno sa citrusnim notama, puno dužine i materije, oblog i sočnog završetka, vino za uz jelo.

Malvazija 2013                  87/88

Topla godina 40po danu, malo kiše , samo 500 mm. ali su noći bile jako , jako hladne

Dobra boja, čisto , slankast i mineral miris sa notama limeta, okus je mineralan , slankast, dobra dužina čista malvazija sa laganim notama lupinastog voća i gorkastim završetkom, gastronomsko vino.

Malvazija 2012                  87

Topla izrazito , topli dani i tople noći, loza je bila konstantno pod pritiskom topline.

Malo manje boje nego prethodno vino, lijep voćan miris, bijelo voće i cvjetne impresije, okus je mineral i slankast, još uvijek puno voća, lagano gorkast i obao završetak, dobra dužina, lupinasto voća, svježe još uvijek, gastronomski jako interesantno.

Malvazija 2011                  87/88

Izrazito vruća godina, jako mokra u početku tijekom cvatnje i u šestom mjesecu nakon toga dva i pol mjeseca izrazito topla i suha i trebalo je dobro zaštititi grožđa od sunca sa manjim skidanjem lišća nego obično i tko je to napravio imao je veliku godinu.

Dosta boje i intenzivna je, cvjetne arome i kremen su prve impresije mirisa nakon toga se osjeti lagano oksidativan ton pa potom medaste arome, okus je sočan s laganim gorkasti impresijama, vrlo sočno sa relativno dobrim završetkom, snažan kraj i lagano oksidativan, osjeća se utjecaj godina.

Malvazija 2010                  88/89

Izrazito mokra godina, sa drastičnom selekcijom tijekom berbe, te godine su ga nazvali Gagramel jer je berače konstantno nadgledao kako beru i da ne bacaju nego lagano slažu grozdove u kašetu da bi se izbjegla prerana oksidacija ( normalno berač ručno ubere 800-1000 kg grožđa na dan a, u ovoj godini je 15 berača bralo 3000 kilograma grožđana dan), 20% vina je prošlo malolaktičku fermentaciju.

Jako puno boje, miris je lagano oksidativan i sreo, kombinacija mineralnosti, kremena i lupinastog voća, čist miris koji se otvara i dobiva na kompleksnosti stajanjem u čaši u ustima je vino lagan slankastog početka, citrusi i kremen, još uvijek živahno s dobrim završetkom i balansom, dobro vino i vrlo gastronomsko.

                           Vertikal malvazija Akacija 

Ideja upotreba Akacije javlja se 2005-2006 godine a, inspirirana je vinom koje je pravio njihovi noni. Naime , do 1945 Istra je bila pod Italijom i sva oprema za proizvodnju grožđa, pa tako i bačve, je dolazila iz Italije. Međutim kada Istra postaje dio Jugoslavije trgovina sa Italijom gotova pa da se zaustavlja. Nove hrastove bačve nisu više dolazile iz Trsta i stare je trebalo popravljati. Dužice su mijenjali lokalni bačvari i to drvom koje su imali na raspolaganju, a to je uglavnom bila Akacija što je rezultiralo bačvama u kojima je nakon svakih nekoliko hrastovih bilo po pet ili šesta dužica od Akacije. Ovaka vina su bila drugačijeg okusnog profila , aromatičnija i svježija. I tako kušajući , tu negdje 2005,  Malvaziju iz Akacije jednog svog kolega koja ga je podsjetilo na nonovo vino, Ivan dolazi na ideju da i sam napravi nešto slično. U početku, dakle od 2007 godine, su se koristile bačve od isključivo hrvatskih bačvara da bi se 2011 prešlo na bačvarije iz Francuske i Austrije. Uzrok prelaska na strane bačve je bila nestalna kvaliteta bačvica od domaćih bačvara što se je puno odražavalo na kvaliteti koja je obilježavala vina odležala u njima. Prelaskom na francuske i austrijske bačvice ta se raznolikost izgubila, što je dovelo do finijih i homogenijih vina a, ponaosob glede taninskog utjecaja bačve na vino.

Proces vinifikacije se, u odnosu na svježu malvaziju, razlikuje u tome da masulj ide na 100% kriomaceraciju u trajanju od 17 do 24 sata, prešanje  je puno laganije, do maksimalno 0,6 bara. Koriste se također selektirani kvasci, maceracija ja na malo višoj temperaturi, 15 do 17°C , 100%na  malolaktička fermentacija i to u drvu. Vino odležava u bačvicama na finom talogu 12 mjeseci te nakon toga bistrenje i punjenje odležavanje prije puštanja na tržište još bar godinu u boci. Alkoholi su između 13 i 13,7%

Akacija je kušana iz perioda 2007 do 2016, redoslijedom od mlađe prema starijoj i to njih svega 5 .

Malvazija Akacija 2016          90

Izrazito topla godina sa kišnom berbom

Dobra boja, miris je obao kremast i cvjetan s puno bijelog voća i elegancije, u ustima je vino oblog početka, fine medaste note i kremoznost, lupinasto voće sočnost i puno, osjeća se utjecaj drva, maslacu završetku, gastronomsko vino.

Malvazija Akacija 2012          88/89

Topla izrazito , topli dani i tople noći,

Više boje nego prethodno vino,

Mirisom dominira primarno voće, citrusi , morska sol i papar, okus je u početku tvrd , ali postaje elegantan sa jako finom utjecajem akacije, medenastog završetak, gastronomski jako interesantno

Malvazija Akacija 2011          89

Jako topla, nove bačve iz Francuske i Austrije i od tada počinje pravi put Akacije.

Puno boje, mirisom dominiraju arome meda s laganim mirodijskim štihom, u ustima je vino svježe, citrusno, lagano gorkasto sa dobrim završetkom i osjetnom utjecajem drva, vino za uz jelo.

Malvazija Akacija 2010          89

Izrazito mokra godina, Hrvatske bačvice

Ista boja kao i prethodno vino, slankasto morske impresije u mirisu, iskreno i čisto s laganim notama petroleja, čist i voćan početak , elegantan okus se nastavlja u kontaktu sa ustima, lagana gorčina i lupinasto voće u finalu, inspirativno gastronomsko vino

Malvazija Akacija 2007          90

Isključivo drvo Akacije od Hrvatskih vinara, loša kvaliteta izrade veliki utjecaj na vino, jače paljene bačve, topla godina.

Puno boje, miris ja aromatičan , istočnjačke mirodije, soja i korica od mandarina, okus je jako sličan mirisu, još uvijek živahno i svježe s laganim gorkastim završetkom, vrlo gastronomsko vino

Prva berba Clemente Blanc je napravljen 2015, ovo je kupaža bijelih sorti koja je nastala kao odgovor na crvenu . 2013 zasađen je manji vinograd sa Pinot Bijelim koji je namijenjen da bude sastavni dio ove kupaže. U početku se je razmišljalo staviti i Sauvignon Blanc ali se je od toga odustalo . Ivan govori kada je vino prvi put napravljeno nije očekivao uspjeh koje je ovo vino postiglo. Kupažu čine 60% Malvazija 30 % Chardonnaya  i 10% Pinot Bijeli. Berba je ručna što je moguće brža sa još strožom  selekcijom grozdova a, pogotovo u podrumu na stolu , 100% kriomaceracija u trajanju od  18 do 24 sata na temperaturi od 7do 10°C potom prešanje i fermentacija na  od 15 do 16 °C  uz upotrebu dviju vrsta kvasaca. Vino nakon toga odležava na finim kvascima  u bačvicama od Francuskog hrasta 225 i 300 litara . Talog dok se miješa, miješa se svako 7 dana, nakon godinu dana provedenih u bačvi vino puni se u bocu te odležava u boci minimum godinu dana  prije puštanja na tržište. Alkohol 13 do 14 5 zavisi od godine. Ph 3,4 do 3,55 .Malvazija fermentira odvojeno a Chardonnay i Pinot Bijeli zajedno. Bačvice su mješavina  30 do 35 % novog drva dok je ostatak je druga, treća i četvrta godina, isključivo se koristi francuski Francuski.

Clamante Blanc 2017            92+

Treća berba, toplija godina, nove bačvice gotovo da nisu paljene, i dugotrajnije miješanje kvasaca.

Dobra boja ne baš puno, miris je cvjetan i mirodijski, kamilica, narančin cvijet, mineralan i čist miris, okus je čist, svjež s primarnim utjecajem drva u ovom trenutku, lupinasto voće, oblo i sočno sa puno voća i jako dugačakog završetka, gastronomsko vino pur sang, mlado treba mu vremena da se razvije.

Na kraju bih još htio napomenuti da su vina pokazala i dokazala filozofiju vinara i po mom osobnom mišljenju Damjanićeva vina su najgastronomskija vina u Istri, vina koja traže i vape da ih se dobro poprate sa dobrim jelom. Ovo su vrlo inspirativna vina za kuhare i toplo ih preporučam svakom kuharu koji želi visku inspiraciju jer sam uvjeren da će ih ova vina inspirirati da naprave prave mala gastronomska čuda.

Crvik ,prva Konavoska obiteljska vinarija novog doba

Stara bačva u podrumu obitelji Crvik

Petar Crvik je četvrta generacija vinara u obitelji, pa iako su im vina jako dobra i prepoznatljiva kako po stilu tako i kvaliteti , ova vinarija nije toliko poznata u Hrvatskoj koliko bi trebala biti. Vinarija se nalazio u malom selu Komaji u Konavlima gdje je Petrov pradjed počeo uzgajati lozu i proizvoditi vino 1897 godine. Ipak bi se moglo reći da tek sa prvom berbom iz 1995 godine započinje ova priča koju ćemo danas čuti i na osnovu nje i vina kušat, rekao nam je na početku degustacije mladi enolog i tvorac manje-više svih vina koja ćemo kušati tijekom ove degustacije  koju je organizirao Saša Špiranec i njegova ekipa. Kao najmlađi u obitelji njega je zapalo da studira vinarstvo koje i upisuje 2006 a, završio 2011 u Zagrebu te se  vratio se doma i uglavnom samostalno praviti vina. Konavle, najjužniji dio Hrvatske, su smještene oko Konavoskog polje koje se proteže u dužino od oko cca 15 kilometara i omeđeno Konavoskim brdima sa sjevera u kojem dominira brdo Sniježnica , visoka 1234 metra. Južna strana polja je također omeđena sa malo nižim , obroncima koji prelaze u brežuljke i udoline koji se spuštaju do mora. Sastav zemljišta je raznolik, od polja koje je nekada bilo jezero i u kojem dominira vapnenasto tlo preko južnog brežuljkastog dijela  gdje je uglavnom crvena zemlja do padine brda koji se spuštaju u polje sa uglavnom smeđom, vapnencem bogatom zemljom. Klima je topla, mediteranska, ali se mora napomenuti da je u jedom djelu polja i to najjužnijem , gotovo kontinentalna. Naime u tom dijelu polja, u okolici mjesta Gruda, temperature su u odnosu na ostatak niže i do 10-15 stupnjeva u odnosu na ostatak, što je jako pogodno za uzgoj vina. Prosječna količina padalina je oko 1300 mm. godišnje.  Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća otac Andro započinje sa sadnjom novih vinograda, kako u okolici obiteljske kuće, gdje se nalazi i podrum , tako i u samom polju. Od sorti u vinogradima su im zastupljene Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Merlot, Plavac Mali , Maraština i Malvasija Dubrovačka koja je prošle godine zasađeno dodatnih cca.1500 čokota i to na sjevernim padinama brda ispod sela Gabrili. Crvik je prva vinarija u Hrvatskoj koja je nakon Domovinskog rata komercijalno punila i na tržište plasirala vina od Malvasije Dubrovačke i to 1999 godine. Godišnja proizvodnja vinarije je 60000 boca , što bijelog što crvenog vina.

Maraština 2001                               91/92

100% maraština, boce koje je Petar našao 2011 u gustjerni (rezervoar za vodu) u podrumu kada je isti proširivan, bez etikete, kratka maceracija , hlađenje mošta bocama leda, vinogradi u Konavoskom polju, u južnom dijelu gdje je manje sunca i gdje se zasigurno jako dobro zadržavaju kiseline, vino je pravio Andro Crvik, tada je Petar bio još mali, pomagao je u podrumu.

Puno boje, svijetla zlatno žuta, miris je lagao oksidativan, stari sir, kremen, slankast, citrusne note, korica od naranče, stajanjem u čaši miris se otvara i postaje sve voćnije, okus je obao i sočan s laganim oksidativnim štihom, dobro bijelo voće, elegantno i mekano, razvijen, dobro se drži još uvijek, vrlo dobar primjer koji pokazuje mogućnost što sorta može dati, vrlo živahno vino za svoje godine, nevjerojatno dobro vino., vino koje se pamti.

Tezoro 2008 14,1%                          93/94

Malvasija Dubrovačka Bijela 100%, godina je bila relativno dobra, malo kiše tijekom berbe ,bez maceracije, zajednički rad oca Andra i sina Petra.

Malo manje boje od prethodnog vina, na prvu se prepoznaje miris karakterističan za Malvasiju Dubrovačku ,čist i lijep miris, slankast, kremen, okus je u početku zaobljen i sočan, papar, i zrelo voće, puno dužine s odličnim balansom, veliko vino, još uvijek živahno.

Tezoro 2010 13,6%                           88/89

Malvasija Dubrovačka Bijela 100%, jako dobra berba , selekcionirani kvasci, maceracija par sati u preši, hladna fermentacija.

Još manje boje nego prethodna vina, bouquet je mineralan i slankast, lagano oksidativni ton, citrus i kožica od narančina, manje svježe nego prethodna vina, u ustima je vino kremasto, oblo, manje svježe od prethodnog, ali još uvijek dobro, tipično Malvasijski okus.

Tezoro 2015  13,6%                          88/89

Malvasija Dubrovačka Bijela 100%, jako dobra berba, maceracija 12-24 sata u tanku isti kvasci kao i u berbi 2010, hladna fermentacija .

Boja slična prethodnom, mirisom dominira kremen, slanost, korica od mandarina, okus je pun i sočan sa dosta voća, kremast, lagana gorkast, dobra ekspresija sorte lagano gorkasto na kraju.

                                         Petar Crvik kuša vino iz bačvica gdje odležava Blasius

Blasius 2016  13%                                89

Malvasija Dubrovačka Bijela 100%, Orange vino ,druga godina da se pravi ovo vino, dvije bačve napravljeno, vino maceracija u bačvi od 500 litara, spontana fermentacija, lagano dodatak sumpora, bačve su na kotačićima i na taj se način vino stalno miješa, odležava do iza Uskrsa oko 8-9 mjeseci na masulju u bačvi te se nakon otoka vraća u bačvu i nadolije sa cca 10 % svježe Malvasije.

Jako puno boje s laganim smeđim nijansama, u nosu je vino lagano muškatnog štiha, korica od naranče, ekspresivan elegantan o bogat miris, u ustima je vino oblo, sočno, sa jako puno voća, gorke naranče, čisto, s puno svježine i vrlo dugačko, vrlo elegantno Orange vino.

Plavac Mali 2001                             

100% Plavac Mali , bez upotrebe bačve, klasična metoda vinifikacije, boca iz koje sam ja kuša nažalost nije bila dobra , zato nema ocijene.

Lagana još uvijek živahna boja, oksidativno, malo je vino ostarilo, u okusu je malo bolje ali ipak je njegovo najbolje vrijeme prošlo, interesantno za vidjeti što se može napraviti od Plavca Malog u Konavlima.

Negromant 2007 14,7%                           89

100% Merlot , vinograd zasađen 1999 godine ,prva berba kada je vino odležalo u bačvama, i jedna je od najboljih berbi, maceracija i fermentacija cca. 10 dana , prirodni kvasci i nekontrolirana temperatura,

Dosta boje, u nosu se osjete zemljani tonovi, tipičan Merlot, lagano mirodijski miris, vanilija, osjeti se evolucija, okus je sočan, puno crnog voća, lagano suhi tanini u  završetku, dobro se osjeća se utjecaj godina.

Negromant 2010  13,1%                          90/91

100% Merlot , vinograd zasađen 1999 godine, prva berba kada je vino odležalo u bačvama, i jedna je od najboljih berbi, maceracija i fermentacija cca. 10 dana , selekcionirani kvasci i kontrolirana temperatura.

Dobra boja, ponovno tipične za Merlot zemljane note, gljive i puno crnog voća, u ustima je vino oblo i sočno sa puno voća i svježine, dosta dugačak i živahan završetak, vrlo dobro vino.

Pomet 2011 14,9%                                89/90

100% Plavac Mali, izvanredna berba, odgojeno u 100% novim bačvicama.

Dobra boja sa vidljivim notama evolucije, tipičan miris Plavca Malog, prokuhano voće i mirodije, puno crnog voća s laganim notama humusa, okus je sočan i zaobljen sa jako puno voća, elegantan i dugačak završetak , tipičan Plavac mali.

Vilin Ples 2012   13,8%                           89

33% Cabernet Sauvignon, 33% Merlot, 33% Plavac Mali i 1 % Malvasija Dubrovačka, sorte maceriraju i fermentiraju odvojeno, suha godina, dobra berba, blend odnjegovan u hrastovim bačvicama.

Dobra mlađahna boja, bouquet je zreo i kremast, crno voće i lagano zemljasti ton, okus je vrlo voćan, sočan i obao, lijepo sazrelo crno voće,, suhe šljive, zreli tanini , lagano suho na kraju.

Vilin Ples 2016    13,8%                          87

33% Cabernet Sauvignon, 33% Merlot, 33% Plavac Mali i 1 % Malvasija Dubrovačka, sorte maceriraju i fermentiraju odvojeno, suha godina, dobra berba, odnjegovano u hrastovim bačvicama.

Vrlo mlada boja, naglašen miris trešanja, crna ribizla, đemast sa lagano animalnim tonom, okus je poprilično tvrd u početku, dobro voće, tanini su malko pre tvrdi što se odražava u završetku, treba mu vremena.

Satir 2016     13%                               88

100% Cabernet sauvignon, vinograd zasađen 1999 godine, crvena zemlja, odležalo u bačvicama od hrvatskog i francuskog hrasta, vino je rasprodano.

Dobra , lagano svjetla boja, osjeća se malo oksidativan štih u mirisu, crno voće i kocka za juhu, treba mu vremena da se otvori u čaši, okus je obao i sočan sa puno voća, puno je bolje okusom nego mirisom, mlado treba vremena.