Pošip 2019

Najznačajnija i najvažnija dalmatinska vinska sorta , ne po količini nego po kvaliteti, je bez premca Pošip. Ovaj kultivar je nastao spontanim križanjem dvaju korčulanskih sorti vinove loze, Bratkovine i Blatske Zlatarice i to je , nakon dugo vremena, 2002 godine znanstveno dokazano. Profesori sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Pejić i Edi Maletić su ispitivanjem DNA uzorka Pošipa došli do istog rezultata i potvrdili dugo poznatu i pričanu priču o nastanku Pošipa.

Inače , o podrijetlu Pošipa i nastanku njegova imena poznato je nekoliko priča. Prvi puta se Pošip spominje godina 1880 i to u jednoj od arhiva starih Korčulanskih obitelji kada se navodi da je napravljeno vino od te sorte. Predaj pak govori da je jedan od korčulanskih težaka, Marin Tomašić Barbaca, 1864 godine, čisteći svoju šumu našao samoniklu lozu koja ga je svojim mirisom i okusom zavela i da ju je rasadio i kasnije njene plemke davao susjedima da je i oni sade. Tako je započeo životni put, istinske autohtone, sorte otoka Korčule i to u početku isključivo na otoku, ponaosob u vinogradima vinogorja Čare i Smokvice da bi se kasnije proširio i po ostatku otoka a, i izvan njega po cijeloj Dalmaciji.

Što se pak imena tiče postoje dvije verzije kako je ono nastalo. Prva priča kazuje da je ime nastalo po priči težaka Barbace, po kojoj je on našao lozu da raste uz stablo šipka, po korčulanski bi se to reklo „po šipak“ pa otud Pošip. Druga priča govori da je zbog šiljastog oblika svojih bobica sorta dobila me po „šipu“ , korčulanskom nazivu šiljatog dijela poljoprivredne alatke, krampa. .

Svoje prvo promaknuće, u kategoriju velikih sorti, Pošip doživljava  1967 godine .Te godine vino od Pošipa iz berbe 1965 biva zaštićeno kao prvo vrhunsko bijelo vino sa područja tadašnje Jugoslavije i time ulazi u povijest vinskog svijeta. Vina od ove sorte a, ponaosob iz vinogorja Čare i Smokvice su bili sinonimi i primjeri tadašnjih velikih i tipično dalmatinskih vina. Početkom ovog stoljeća nastupa jedan krizni period vina od ove sorte. Naime dok se u drugim dijelovima Hrvatske, ponaosob u Slavoniji i Istri  proizvodnja bijelih vina modernizira, Korčulanska a, i ostala Dalmatinska vina dobrano zaostaju i bivaju još uvijek tradicionalno pravljena. Lagano oksidativna, teška i aromatična izgubila su bitku  sa konkurencijom i bivaju potisnuta sa tržišta a, tako i iz fokusa vinoljubaca koji su tada tražili svježa, lepršava i pitka bijela vina.

Prvi vinar koji je vratio Pošip na scenu je bio Miljenko Mike Grgić , koji je pokazao i dokazao da se od ove sorte mogu praviti velika i tržištu jako zanimljiva berba. Inspirirani njegovim radom i vinari Korčule počinju Pošip i vina od njega drugačije praviti. Plejadu novih vinogradara i vinara po mom mišljenu je prema pravom putu poveo Luka Krajančić. Vinar, vinogradar , pjesnik i po meni najbolji poznavatelj Pošipa nove generacije. Pošip trenutno može stati uz bok svim bijelim vinima iz bilo kojeg vinogorja Hrvatske, i pokazati da i Korčula ima velikog konja za trku, bilo u svježim , bilo u hrastu odgojenim vinima, maceriranim vinima pa i u slatkim verzijama. Postoji jedna lijepa grupa mladih vinara koji polako ali sigurno pozicioniraju Pošip i njegova vina na Hrvatsku vinsku scenu a i šire.

Moram pak napomenuti da su vina od Pošipa zadnjih godina, zahvaljujući pomalo i uspjehu koja su postigli prije cca, 7-8 godina, zapala u laganu krizu identiteta. Ova kriza nije samo Pošipu i Korčuli svojstvena, ona se je osjetila i u vinima od Malvazije i Graševine. Naime, kako je tržište a, ponaosob tijekom ljeta , tražilo lagana svježa i vrlo pitka vina, dolazi do velike manipulacije sorte kroz uporabu selekcioniranih kvasaca. Veliki dio vina je vrlo sličan jedan drugome i u njima se pojavljuju izrazite arome Sauvignon Blanca. Ta vina su bila dobra, tržište ih je volilo,  bez mana su, ali su bila izgubila identitet i karakter sorte, što sam ja jako često komentirao kušajući vina i pričajući sa vinarima. Upravo ova degustacija nam je pokazala da se taj trend mijenja i da Pošip opet postaj Pošip, iskonski onakav kakav treba i biti.

Tijekom degustacije u WineBar Ankora u Cavtatu kušali smo 7 vina iz berbe 2019 i to 6 sa Korčule i jedan izvan otoka, potom 3 vina iz berbe 2018 i 2 vina iz berbe 2017.Naglasak je bio na vinima iz berbe 2019, da vidimo kakva je bila berba i kakva su vina ispala.

Opći dojam je da su vina dosta ujednačene kakvoće, dobra i voćna s vidljivim i prepoznatljivim karakterom sorte, ali kada se uzme u obzir da je 2019 vinogradarski bila bolja od 2018 godine očekivali smo malo više.

Članovi degustacijskog tima su pored mene bili još i sommeliera Siniša Lasan, Miho Vidak, Ksenija Matić, ugostitelji Rudi Barbir, Gerda Metković, Petar Bakarić, Željko Pasković i vinoljubac Marina Krstičević

U kategoriji mladih vina 2019 godine poredak je slijedeći

1.Milina Pošip 2019                                    90

2.Tasovac Pošip 2019                                  88

3. Merga Victa Pošip 2019 i Toreta Pošip 2019        87

4.Nerica Pošip 2019                                   86

5.Antunović Pošip 2019                                85

6.Testament Pošip 2019                               84

U nižem tekstu je moj opis vina i zajednička ocjena svih članova žirija zajedno

Antunović Pošip 2019                   85

Dobra boja, čist i svjež miris s dosta bijelog voća, grapefruit okus je pun i sočan sa dosta materije osrednje dužine i svježeg citrusnog završetka.

Tasovac Pošip 2019                    88

Dobra boja, malko mutno , uzorak iz tanka, kvasac i krušno tijesto, bogat miris sa mineralnim notama u ustima je vino sočno i punog okusa, istinski pošip s puno dužine i svježine u završetku, puno voća s laganom gorčinom na kraju.

Merga Victa Pošip 2019                87

Dobra boja, svjež i čist citrusan miris, grapefruit, okus je elegantan u početku koji polako prelazi u konfitirano voće, dobar, sočan i izbalansiran završetak

Testament Pošip 2019                  84

Dobra boja, kvasac i bijelo voće dominiraju u mirisu, zrele jabuke, okus je osrednje sočan, lagano gorkast malko jednodimenzionalan, uzorak nije bio 100% čist.

Milina Pošip 2019                       90

Dobra boja, svjež i citrusan miris s finim notama mineralnosti, svježeg početka s puno voća , vrlo dugačkog, elegantnog i čistog završetka, jako dobro vino.

Nerica Pošip 2019                      86

Dobra boja, lagano mineralna miris sa notama graoefruita i tropskog voća, okus je pun i sočan, sa notama graoefruita, čistog , finog i dugačkog citrusnog završetka.

Toreta Pošip 2019                      87

Dobra boja, minerala miris, kremen i lagano vegetalan, grapefruit, okus je pun sa finim kiselinama i laganom gorkastim završetkom

Tri vina iz berbe 2018 su pokazala bogatstvo , razvoj a i potencijal sorte. Razlike su minimalne , stilovi su različiti, bilo je vina iz bačvica i iz inoxa, dakle vrlo interesantna serija.

1.   1.Merga Victa Pošip 2018              92

2.   2.Korta Katarina Pošip 2018           91

3.   3.Intrada Krajančić Pošip 2018        90

Ova vina su pokazala zrelost, kompleksnost i velike gastronomske mogućnosti koje vina od pošipa posjeduju a, naravno i iznimno veliku i dobru kvalitete što se vidi i u ocjenama.

U nižem tekstu je moj opis vina i zajednička ocjena svih članova žirija zajedno

Intrada Krajančić Pošip 2018          90

Zrele boje, miris je čist i svježe limunski, mineralnost i tropsko voće lijepo se slažu, u ustima je vino puno, sočno i bogato , vrlo voćno i dugačko, klasičan pošip.

Korta Katarina Pošip 2018              91

Nešto manje boje nego prethodno vino, čist i svjež miris s puno voća i laganim notama hrasta, u ustima je vino puno, sočno, citrus i lagana nota orašastog voća, vrlo dugačko.

Merga Victa Pošip 2018                92

Dobre zrele boje, bogatog mirisa, čisti pošip, elegantan limunski štih i fina mineralnost, okus je čist, sočan, snažan s dosta materije, fini balans i jako dugačkog završetka, pošip kakav pošip treba biti.

Posljednja dva vina koja smo kušali su malo starija i drugačije napravljena vina.

Toreta vino je odležavalo na kvascima u hrastovim bačvama i redovito je miješano, što mu je dalo ekstra dimenziju i napravili su veliko vino. Po meni jedan od najboljih Pošipa koje sam do sada imao priliku piti, kušao sam ga par puta i svaki put me je oduševio. Dok ovo pišem sjetih se jednog meni najboljeg Pošipa ikada pijenog, to je bio Pošip Barrique 2001 PZ Pošip Čara , napravljen samo jedan puta i nikada više.     

Toreta Sur lie Pošip 2017              95/96

Jako puno boje, miris je bogat sa finim utjecajem hrasta, puno voća, čist, svjež i elegantan bouquet u ustima je vino sočno s puno materije i voćnosti perfektno izbalansiran hrast, orašasto voće , jako dugačko i gastronomski izvanredno upotrebljivo vino, veliko vino.

Ovo vino nije od grožđa sa Korčule i lagano je macerirano te nam je poslužilo da vidimo što se još od Pošipa osim na Korčuli može napraviti. Prvi pokušaj mlade vinarije i mladog vinara je mene i većinu članova žirija zadovoljio. Vino ne za široke mase i vino koje se najbolje pije u kombinaciji sa hranom.

Testament Pošip Premium 2017         94

Zrele i vrlo bogate boje, vidi se da je vino maceriralo na pokožici, miris je aromatičan, konfitirano voće, citrus i korica od naranče, za macerirano vino vrlo elegantan miris, okus je pun, snažan i elegantan u isto vrijeme, lagano slatkasto kandirano voće, sočnok i dugačkog završetka, vino koje traži jelo da bi se u njemu u potpunosti moglo uživati.

Na kraju bih se zahvalio vinarima na poslanim uzorcima i kolegama iz žirija na vremenu i entuzijazmu, a naravno i znanju koje su uložili da bi se ova degustacija mogla održati. Nadam se da će one koji ovo budu čitali tekst ponukati da kupe po koju bocu od gore spomenutih vina i tako pomognu vinare u ovim teškim vremenima. Do slijedećeg kušanja, a to bi trebale biti Malvasije dubrovačke, lijepo vas pozdravljam., ostanimo odgovorni i pijmo dobro vino.

Ivan Damjanić i njegova filozofija vina

Iako je Ivanov pradjed Giorgio Jurković obrađivao 30 ha. vinograda  i 1928 godine u Parizu na EXPOSITION DU BIEN-ETRE  za crveno vino dobio Grand prix i zlatnu medalju, trebalo je proći gotovo sto godina da bi se o vinariji obitelji Damjanić ponovo  na veliko počelo pričati. Tu novu priču je započeo mladi Ivan Damjanić, kojeg susjedi po majci zovu mali Jurković, prvim vinom koje je napravio 1999 godine ali bi se moglo reći da tek,  prvim vinom koje je punio u boce, 2004 godine započinje prava nova vinska priča vinarije Damjanić. Trenutno obrađuju 10,5 ha. vinograda u okolici Fuškulina, nadomak Poreča, gdje se nalazi i vinarija. Vinogradi su raspoređeni na 13 različitih lokacija i većina je zasađena Malvazijom. Nadmorska visina varira između 75 metara iznad mora, gdje se nalazi i samo mjesto Fuškulin, pa se spuštaju do  20 metara nadmorska visine u smjeru mora. Sastav zemljišta je uglavnom duboka i mjestimično skeletoidna crvenica. Klima je jako do izrazito topla sa malim količinama padavina, prosječno oko 600 mm. Godišnje, što je uistinu jako malo. Za malvaziju su jako važni dvije mikro lokacije na kojima se nalaze vinogradi i to upravo zbog velike različitosti klimatskih uvjeta. Jedna pozicija koja je moglo konstantno topla daje vinu strukturu, mekoću, i alkohol , dok je druga puno više promjenljiva i temperaturno različita te dodaje vinu svježinu i mineralnost. Trenutno vinarija proizvodi 60000 boca vina i uglavnom je to malvazija.

Rad u vinogradu, jako je važno napomenuti, je obilježen strogom selekcijom prinosa. Filozofija vinara je da bude određen broj grozdova po čokotu i to se najbolje vidi na malvaziji. Na malvaziji se drži konstanta od 7 do 8 grozdova ili 1400 do 1600  grama po čokotu. Isti princip se odnosi i na vinograde za Premium vina, s tim da je tu selekcija i još stroža . Prvi radovi, nakon pupanja i kada su izboji 10ak cm dugački, su skidanje duplih izboja čime se kontrolira prinos. Godišnje se u prosjeku skine između 30 i 50 posto prinosa. Povodom ovoga lijepo je napomenuti i sljedeću anegdotu.

Naime kada je 2004 prodao motor da bi kupio traktore i zasadio drugi vinograd vijeće staraca je to  komentiralo riječima :ovaj mali Jurković je puko., a kada je grožđe slijedećih godina došlo na rod a on u jutro sam obilazio i skidao grozdove, komentar je bio : ovaj je skroz do kraja pošo, ovaj se drogira, tek mu je rodilo a on baca grožđe, da ne baca imao bi duplo više grožđa i duplo veću vinariju.

Međutim da bi se napravilo vino kakvo Ivan želi ovaj pristup je neizbježan. I taj se pristup provodi od 2009 što se osjeti u kvaliteti grožđa i vina.

Berbe je 95 % ručna i odvija se slijedeći način: selekcija grozdova na lozi  koji potom idu u kašete od 22 kilograma, transportira se što je moguće prije u vinariju , cca 60 minuta, gdje se pravi druga selekcija na stolu. Potom se samotokom i prešanjem mošt odvaja od pokožice i ide u INOX tankove. 20% masulja pak ide u proces „KRIOMACERACIJE“, to jest hladna maceracija na pokožici u trajanju od oko 24 sata kako bi se postigla veća struktura koja kasnije pomaže u prikrivanju uglavnom visokih alkohola. Fermentacija se odvija na 14-16 °C i korist se 3 do 5 vrsta kvasaca, opet ovisno o tome kakva je berba bila. Vino nakon toga odležava 2 do 3 mjeseca na finom talogu u INOX tankovima, potom slijedi bistrenje ,punjenje i odležavanje u boci , te po potrebi izlazi na tržište. Ovaj način berbe, maceracije i fermentacije Malvazije je ustaljena praksa i ne razlikuje puno od godine do godine. Različitosti, koja se i ako se pak doge, su isključivo uvjetovane  klimatološkim situacijom godine a, te razlike  su još drastičnija selekciji prilikom ručne berbe kako u vinogradu tako i u podrumu te u provođenju djelomične , 20% vina, malolaktičke fermentacije. Spomenute različitosti se odnose na grožđe iz kišnih godinama kako bi se smanjio udio jabučne kiseline i omekšalo vino. Alkoholi variraju 12,8 do 13,5 a, pH se kreće u rasponu od 3,25 i 3,45

Na degustaciji, koja je organizirao Saše Špiranca i njegovog tim, Ivan Damjanić je predstavio vertikalu Malvazije i Malvazije Akacije. Kušana vina su bila iz berbi vremenskog raspona od 2007 do 2016.

Malvazija istarska kušana je redoslijedom starije berbe prema mlađoj i to su bila vina iz berbi 2010 do 2016 dakle njih 7, i sve su pod istom etiketom koja je u upotrebi od 2010  a i danas se koristi.

Vertikala Malvazija istarska

Malvazija 2016                  89/90

Suha godina sa jako suhim srpnjem i suhim ljetom koji je završilo sa mokrim rujnom, berba je bila jako brza i ispala je dobra.

Dobra boja, čist lijep i iskren miris, vrlo mineralan i voćan, u ustima je vino oblo, raznoliko, kremasto lagano gorkaste impresije, vrlo dugačko, gastronomsko vino pur sang.

Malvazija 2015                  88/98

Topla godina, uniformno zrelo grožđe i nije bilo velike razlike između dviju mikro lokacija gdje se vinogradi nalaze, iako su sušni periodi bili dugi padaline su bile dobro raspoređene tako da loza nije patila što se odrazilo u uravnoteženoj berbi koja je trajala svega 5 do 6 dana.

Dobra boja, čista lijepa malvazija, mineralna i slankasta mirisa sa laganim notama meda, okus je  u početku obao, lagana gorčina en kremoznost, čist i dugačak završetak sa puno materije, gastronomsko vino.

Malvazija 2014                  88/89

Izrazito mokra godina 1170 mm. kiše, duplo od normalnih padalina sa drastičnom selekcijom tijekom berbe, 20% malolaktička fermentacija i dva mjeseca duže odležavanje na kvascima u INOX tankovima.

Malo manje boje, mirisom dominira tijesto za kruh i kvasac, čist miris, iskreno vino, u ustima je vino lijepo sočno sa citrusnim notama, puno dužine i materije, oblog i sočnog završetka, vino za uz jelo.

Malvazija 2013                  87/88

Topla godina 40po danu, malo kiše , samo 500 mm. ali su noći bile jako , jako hladne

Dobra boja, čisto , slankast i mineral miris sa notama limeta, okus je mineralan , slankast, dobra dužina čista malvazija sa laganim notama lupinastog voća i gorkastim završetkom, gastronomsko vino.

Malvazija 2012                  87

Topla izrazito , topli dani i tople noći, loza je bila konstantno pod pritiskom topline.

Malo manje boje nego prethodno vino, lijep voćan miris, bijelo voće i cvjetne impresije, okus je mineral i slankast, još uvijek puno voća, lagano gorkast i obao završetak, dobra dužina, lupinasto voća, svježe još uvijek, gastronomski jako interesantno.

Malvazija 2011                  87/88

Izrazito vruća godina, jako mokra u početku tijekom cvatnje i u šestom mjesecu nakon toga dva i pol mjeseca izrazito topla i suha i trebalo je dobro zaštititi grožđa od sunca sa manjim skidanjem lišća nego obično i tko je to napravio imao je veliku godinu.

Dosta boje i intenzivna je, cvjetne arome i kremen su prve impresije mirisa nakon toga se osjeti lagano oksidativan ton pa potom medaste arome, okus je sočan s laganim gorkasti impresijama, vrlo sočno sa relativno dobrim završetkom, snažan kraj i lagano oksidativan, osjeća se utjecaj godina.

Malvazija 2010                  88/89

Izrazito mokra godina, sa drastičnom selekcijom tijekom berbe, te godine su ga nazvali Gagramel jer je berače konstantno nadgledao kako beru i da ne bacaju nego lagano slažu grozdove u kašetu da bi se izbjegla prerana oksidacija ( normalno berač ručno ubere 800-1000 kg grožđa na dan a, u ovoj godini je 15 berača bralo 3000 kilograma grožđana dan), 20% vina je prošlo malolaktičku fermentaciju.

Jako puno boje, miris je lagano oksidativan i sreo, kombinacija mineralnosti, kremena i lupinastog voća, čist miris koji se otvara i dobiva na kompleksnosti stajanjem u čaši u ustima je vino lagan slankastog početka, citrusi i kremen, još uvijek živahno s dobrim završetkom i balansom, dobro vino i vrlo gastronomsko.

                           Vertikal malvazija Akacija 

Ideja upotreba Akacije javlja se 2005-2006 godine a, inspirirana je vinom koje je pravio njihovi noni. Naime , do 1945 Istra je bila pod Italijom i sva oprema za proizvodnju grožđa, pa tako i bačve, je dolazila iz Italije. Međutim kada Istra postaje dio Jugoslavije trgovina sa Italijom gotova pa da se zaustavlja. Nove hrastove bačve nisu više dolazile iz Trsta i stare je trebalo popravljati. Dužice su mijenjali lokalni bačvari i to drvom koje su imali na raspolaganju, a to je uglavnom bila Akacija što je rezultiralo bačvama u kojima je nakon svakih nekoliko hrastovih bilo po pet ili šesta dužica od Akacije. Ovaka vina su bila drugačijeg okusnog profila , aromatičnija i svježija. I tako kušajući , tu negdje 2005,  Malvaziju iz Akacije jednog svog kolega koja ga je podsjetilo na nonovo vino, Ivan dolazi na ideju da i sam napravi nešto slično. U početku, dakle od 2007 godine, su se koristile bačve od isključivo hrvatskih bačvara da bi se 2011 prešlo na bačvarije iz Francuske i Austrije. Uzrok prelaska na strane bačve je bila nestalna kvaliteta bačvica od domaćih bačvara što se je puno odražavalo na kvaliteti koja je obilježavala vina odležala u njima. Prelaskom na francuske i austrijske bačvice ta se raznolikost izgubila, što je dovelo do finijih i homogenijih vina a, ponaosob glede taninskog utjecaja bačve na vino.

Proces vinifikacije se, u odnosu na svježu malvaziju, razlikuje u tome da masulj ide na 100% kriomaceraciju u trajanju od 17 do 24 sata, prešanje  je puno laganije, do maksimalno 0,6 bara. Koriste se također selektirani kvasci, maceracija ja na malo višoj temperaturi, 15 do 17°C , 100%na  malolaktička fermentacija i to u drvu. Vino odležava u bačvicama na finom talogu 12 mjeseci te nakon toga bistrenje i punjenje odležavanje prije puštanja na tržište još bar godinu u boci. Alkoholi su između 13 i 13,7%

Akacija je kušana iz perioda 2007 do 2016, redoslijedom od mlađe prema starijoj i to njih svega 5 .

Malvazija Akacija 2016          90

Izrazito topla godina sa kišnom berbom

Dobra boja, miris je obao kremast i cvjetan s puno bijelog voća i elegancije, u ustima je vino oblog početka, fine medaste note i kremoznost, lupinasto voće sočnost i puno, osjeća se utjecaj drva, maslacu završetku, gastronomsko vino.

Malvazija Akacija 2012          88/89

Topla izrazito , topli dani i tople noći,

Više boje nego prethodno vino,

Mirisom dominira primarno voće, citrusi , morska sol i papar, okus je u početku tvrd , ali postaje elegantan sa jako finom utjecajem akacije, medenastog završetak, gastronomski jako interesantno

Malvazija Akacija 2011          89

Jako topla, nove bačve iz Francuske i Austrije i od tada počinje pravi put Akacije.

Puno boje, mirisom dominiraju arome meda s laganim mirodijskim štihom, u ustima je vino svježe, citrusno, lagano gorkasto sa dobrim završetkom i osjetnom utjecajem drva, vino za uz jelo.

Malvazija Akacija 2010          89

Izrazito mokra godina, Hrvatske bačvice

Ista boja kao i prethodno vino, slankasto morske impresije u mirisu, iskreno i čisto s laganim notama petroleja, čist i voćan početak , elegantan okus se nastavlja u kontaktu sa ustima, lagana gorčina i lupinasto voće u finalu, inspirativno gastronomsko vino

Malvazija Akacija 2007          90

Isključivo drvo Akacije od Hrvatskih vinara, loša kvaliteta izrade veliki utjecaj na vino, jače paljene bačve, topla godina.

Puno boje, miris ja aromatičan , istočnjačke mirodije, soja i korica od mandarina, okus je jako sličan mirisu, još uvijek živahno i svježe s laganim gorkastim završetkom, vrlo gastronomsko vino

Prva berba Clemente Blanc je napravljen 2015, ovo je kupaža bijelih sorti koja je nastala kao odgovor na crvenu . 2013 zasađen je manji vinograd sa Pinot Bijelim koji je namijenjen da bude sastavni dio ove kupaže. U početku se je razmišljalo staviti i Sauvignon Blanc ali se je od toga odustalo . Ivan govori kada je vino prvi put napravljeno nije očekivao uspjeh koje je ovo vino postiglo. Kupažu čine 60% Malvazija 30 % Chardonnaya  i 10% Pinot Bijeli. Berba je ručna što je moguće brža sa još strožom  selekcijom grozdova a, pogotovo u podrumu na stolu , 100% kriomaceracija u trajanju od  18 do 24 sata na temperaturi od 7do 10°C potom prešanje i fermentacija na  od 15 do 16 °C  uz upotrebu dviju vrsta kvasaca. Vino nakon toga odležava na finim kvascima  u bačvicama od Francuskog hrasta 225 i 300 litara . Talog dok se miješa, miješa se svako 7 dana, nakon godinu dana provedenih u bačvi vino puni se u bocu te odležava u boci minimum godinu dana  prije puštanja na tržište. Alkohol 13 do 14 5 zavisi od godine. Ph 3,4 do 3,55 .Malvazija fermentira odvojeno a Chardonnay i Pinot Bijeli zajedno. Bačvice su mješavina  30 do 35 % novog drva dok je ostatak je druga, treća i četvrta godina, isključivo se koristi francuski Francuski.

Clamante Blanc 2017            92+

Treća berba, toplija godina, nove bačvice gotovo da nisu paljene, i dugotrajnije miješanje kvasaca.

Dobra boja ne baš puno, miris je cvjetan i mirodijski, kamilica, narančin cvijet, mineralan i čist miris, okus je čist, svjež s primarnim utjecajem drva u ovom trenutku, lupinasto voće, oblo i sočno sa puno voća i jako dugačakog završetka, gastronomsko vino pur sang, mlado treba mu vremena da se razvije.

Na kraju bih još htio napomenuti da su vina pokazala i dokazala filozofiju vinara i po mom osobnom mišljenju Damjanićeva vina su najgastronomskija vina u Istri, vina koja traže i vape da ih se dobro poprate sa dobrim jelom. Ovo su vrlo inspirativna vina za kuhare i toplo ih preporučam svakom kuharu koji želi visku inspiraciju jer sam uvjeren da će ih ova vina inspirirati da naprave prave mala gastronomska čuda.

Crvik ,prva Konavoska obiteljska vinarija novog doba

Stara bačva u podrumu obitelji Crvik

Petar Crvik je četvrta generacija vinara u obitelji, pa iako su im vina jako dobra i prepoznatljiva kako po stilu tako i kvaliteti , ova vinarija nije toliko poznata u Hrvatskoj koliko bi trebala biti. Vinarija se nalazio u malom selu Komaji u Konavlima gdje je Petrov pradjed počeo uzgajati lozu i proizvoditi vino 1897 godine. Ipak bi se moglo reći da tek sa prvom berbom iz 1995 godine započinje ova priča koju ćemo danas čuti i na osnovu nje i vina kušat, rekao nam je na početku degustacije mladi enolog i tvorac manje-više svih vina koja ćemo kušati tijekom ove degustacije  koju je organizirao Saša Špiranec i njegova ekipa. Kao najmlađi u obitelji njega je zapalo da studira vinarstvo koje i upisuje 2006 a, završio 2011 u Zagrebu te se  vratio se doma i uglavnom samostalno praviti vina. Konavle, najjužniji dio Hrvatske, su smještene oko Konavoskog polje koje se proteže u dužino od oko cca 15 kilometara i omeđeno Konavoskim brdima sa sjevera u kojem dominira brdo Sniježnica , visoka 1234 metra. Južna strana polja je također omeđena sa malo nižim , obroncima koji prelaze u brežuljke i udoline koji se spuštaju do mora. Sastav zemljišta je raznolik, od polja koje je nekada bilo jezero i u kojem dominira vapnenasto tlo preko južnog brežuljkastog dijela  gdje je uglavnom crvena zemlja do padine brda koji se spuštaju u polje sa uglavnom smeđom, vapnencem bogatom zemljom. Klima je topla, mediteranska, ali se mora napomenuti da je u jedom djelu polja i to najjužnijem , gotovo kontinentalna. Naime u tom dijelu polja, u okolici mjesta Gruda, temperature su u odnosu na ostatak niže i do 10-15 stupnjeva u odnosu na ostatak, što je jako pogodno za uzgoj vina. Prosječna količina padalina je oko 1300 mm. godišnje.  Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća otac Andro započinje sa sadnjom novih vinograda, kako u okolici obiteljske kuće, gdje se nalazi i podrum , tako i u samom polju. Od sorti u vinogradima su im zastupljene Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Merlot, Plavac Mali , Maraština i Malvasija Dubrovačka koja je prošle godine zasađeno dodatnih cca.1500 čokota i to na sjevernim padinama brda ispod sela Gabrili. Crvik je prva vinarija u Hrvatskoj koja je nakon Domovinskog rata komercijalno punila i na tržište plasirala vina od Malvasije Dubrovačke i to 1999 godine. Godišnja proizvodnja vinarije je 60000 boca , što bijelog što crvenog vina.

Maraština 2001                               91/92

100% maraština, boce koje je Petar našao 2011 u gustjerni (rezervoar za vodu) u podrumu kada je isti proširivan, bez etikete, kratka maceracija , hlađenje mošta bocama leda, vinogradi u Konavoskom polju, u južnom dijelu gdje je manje sunca i gdje se zasigurno jako dobro zadržavaju kiseline, vino je pravio Andro Crvik, tada je Petar bio još mali, pomagao je u podrumu.

Puno boje, svijetla zlatno žuta, miris je lagao oksidativan, stari sir, kremen, slankast, citrusne note, korica od naranče, stajanjem u čaši miris se otvara i postaje sve voćnije, okus je obao i sočan s laganim oksidativnim štihom, dobro bijelo voće, elegantno i mekano, razvijen, dobro se drži još uvijek, vrlo dobar primjer koji pokazuje mogućnost što sorta može dati, vrlo živahno vino za svoje godine, nevjerojatno dobro vino., vino koje se pamti.

Tezoro 2008 14,1%                          93/94

Malvasija Dubrovačka Bijela 100%, godina je bila relativno dobra, malo kiše tijekom berbe ,bez maceracije, zajednički rad oca Andra i sina Petra.

Malo manje boje od prethodnog vina, na prvu se prepoznaje miris karakterističan za Malvasiju Dubrovačku ,čist i lijep miris, slankast, kremen, okus je u početku zaobljen i sočan, papar, i zrelo voće, puno dužine s odličnim balansom, veliko vino, još uvijek živahno.

Tezoro 2010 13,6%                           88/89

Malvasija Dubrovačka Bijela 100%, jako dobra berba , selekcionirani kvasci, maceracija par sati u preši, hladna fermentacija.

Još manje boje nego prethodna vina, bouquet je mineralan i slankast, lagano oksidativni ton, citrus i kožica od narančina, manje svježe nego prethodna vina, u ustima je vino kremasto, oblo, manje svježe od prethodnog, ali još uvijek dobro, tipično Malvasijski okus.

Tezoro 2015  13,6%                          88/89

Malvasija Dubrovačka Bijela 100%, jako dobra berba, maceracija 12-24 sata u tanku isti kvasci kao i u berbi 2010, hladna fermentacija .

Boja slična prethodnom, mirisom dominira kremen, slanost, korica od mandarina, okus je pun i sočan sa dosta voća, kremast, lagana gorkast, dobra ekspresija sorte lagano gorkasto na kraju.

                                         Petar Crvik kuša vino iz bačvica gdje odležava Blasius

Blasius 2016  13%                                89

Malvasija Dubrovačka Bijela 100%, Orange vino ,druga godina da se pravi ovo vino, dvije bačve napravljeno, vino maceracija u bačvi od 500 litara, spontana fermentacija, lagano dodatak sumpora, bačve su na kotačićima i na taj se način vino stalno miješa, odležava do iza Uskrsa oko 8-9 mjeseci na masulju u bačvi te se nakon otoka vraća u bačvu i nadolije sa cca 10 % svježe Malvasije.

Jako puno boje s laganim smeđim nijansama, u nosu je vino lagano muškatnog štiha, korica od naranče, ekspresivan elegantan o bogat miris, u ustima je vino oblo, sočno, sa jako puno voća, gorke naranče, čisto, s puno svježine i vrlo dugačko, vrlo elegantno Orange vino.

Plavac Mali 2001                             

100% Plavac Mali , bez upotrebe bačve, klasična metoda vinifikacije, boca iz koje sam ja kuša nažalost nije bila dobra , zato nema ocijene.

Lagana još uvijek živahna boja, oksidativno, malo je vino ostarilo, u okusu je malo bolje ali ipak je njegovo najbolje vrijeme prošlo, interesantno za vidjeti što se može napraviti od Plavca Malog u Konavlima.

Negromant 2007 14,7%                           89

100% Merlot , vinograd zasađen 1999 godine ,prva berba kada je vino odležalo u bačvama, i jedna je od najboljih berbi, maceracija i fermentacija cca. 10 dana , prirodni kvasci i nekontrolirana temperatura,

Dosta boje, u nosu se osjete zemljani tonovi, tipičan Merlot, lagano mirodijski miris, vanilija, osjeti se evolucija, okus je sočan, puno crnog voća, lagano suhi tanini u  završetku, dobro se osjeća se utjecaj godina.

Negromant 2010  13,1%                          90/91

100% Merlot , vinograd zasađen 1999 godine, prva berba kada je vino odležalo u bačvama, i jedna je od najboljih berbi, maceracija i fermentacija cca. 10 dana , selekcionirani kvasci i kontrolirana temperatura.

Dobra boja, ponovno tipične za Merlot zemljane note, gljive i puno crnog voća, u ustima je vino oblo i sočno sa puno voća i svježine, dosta dugačak i živahan završetak, vrlo dobro vino.

Pomet 2011 14,9%                                89/90

100% Plavac Mali, izvanredna berba, odgojeno u 100% novim bačvicama.

Dobra boja sa vidljivim notama evolucije, tipičan miris Plavca Malog, prokuhano voće i mirodije, puno crnog voća s laganim notama humusa, okus je sočan i zaobljen sa jako puno voća, elegantan i dugačak završetak , tipičan Plavac mali.

Vilin Ples 2012   13,8%                           89

33% Cabernet Sauvignon, 33% Merlot, 33% Plavac Mali i 1 % Malvasija Dubrovačka, sorte maceriraju i fermentiraju odvojeno, suha godina, dobra berba, blend odnjegovan u hrastovim bačvicama.

Dobra mlađahna boja, bouquet je zreo i kremast, crno voće i lagano zemljasti ton, okus je vrlo voćan, sočan i obao, lijepo sazrelo crno voće,, suhe šljive, zreli tanini , lagano suho na kraju.

Vilin Ples 2016    13,8%                          87

33% Cabernet Sauvignon, 33% Merlot, 33% Plavac Mali i 1 % Malvasija Dubrovačka, sorte maceriraju i fermentiraju odvojeno, suha godina, dobra berba, odnjegovano u hrastovim bačvicama.

Vrlo mlada boja, naglašen miris trešanja, crna ribizla, đemast sa lagano animalnim tonom, okus je poprilično tvrd u početku, dobro voće, tanini su malko pre tvrdi što se odražava u završetku, treba mu vremena.

Satir 2016     13%                               88

100% Cabernet sauvignon, vinograd zasađen 1999 godine, crvena zemlja, odležalo u bačvicama od hrvatskog i francuskog hrasta, vino je rasprodano.

Dobra , lagano svjetla boja, osjeća se malo oksidativan štih u mirisu, crno voće i kocka za juhu, treba mu vremena da se otvori u čaši, okus je obao i sočan sa puno voća, puno je bolje okusom nego mirisom, mlado treba vremena.

Motovunština koljevka Terana

Dan uoči ovogodišnjeg Vinart Grand tasting održana je degustacija Terana iz Motovuna i Kaldira pod dirigentskom palicom Sandija Parisa, prvog pobjednika natjecanja hrvatskih sommeliera a, sve to u organizaciji Saše Špiranca i njegove ekipe.

Degustacija je započela sa osvrtom na povijesne činjenice koje govore o važnost Terana kako kao sorte tako i za razvoj vinogradarstvo Motovunštine. Stari zapisi svjedoče da je carica Livija, supruga cara Augusta doživjela duboku starost 82 do 86 godina po tadašnjim izvorima, zahvaljujući tome da je pila vino od Terana. Što su ujedno i prvi zapisi vezani uz , kako su ga tada zvali, ljekovito vino iz Istre. To isto ljekovito vino se kasnije izvozi i u Beč za vrijeme  Austro Ugarske  i na dobrom je glasu. Koliko je važan i značajan Teran na istarskom poluotoku govore nam i dva sljedeća podatka.

U vrijeme Austro-Ugarske monarhije dvije sorte koje su bile najvažnije u istri  i koje su imale poveznicu, što bi mi danas nazvali s geogrefskim podrijetlom odnosno terroirom su Motovunski Teran i Bujska Malvazija.

Prije filoksere je u Istri bilo zasađeno 33000 ha. samo s Teranom, što je više nego današnja sveukupna površina pod vinogradima i cijeloj Hrvatskoj. I taj podatak nam govori dosta i o sorti samoj. Naime Teran je jako rodna sorta i u povijesti se je , pa moglo bi se reći sve do unazad 20ak godina uglavnom koristi za masovnu proizvodnju jednostavnih i nekarakternih vina. Vina su se uglavnom nisu prodavala u bocama nego rinfuzno i koristilo se je kao svakodnevno vino širokih masa. Međutim pojavom novih generacija vinara i pristup radu sa Teranom se mijenja. Drastično se smanjuju prinosi i posvećuje se puno više pažnje radu u vinogradu. Dobrom kontrolom količine lisne mase postižu se optimalna fonološka zrelost a, ponaosob se kontrolira zrelost tanina koji u ovoj sorti mogu biti problematični. Što se pak vinifikacije tiče i tu su napravljeni veliki iskoraci. Upotreba hrastovih bačava, kako malih tako i velikih te obavezna malolaktička fermentacija, bilo spontano bilo isprovocirano doprinijeli su mekoći vina. Također se eksperimentira i sa prosušivanjem grožđa, kako na trsu tako i u gajbama na slami što pak rezultira vinima drugačijeg stila i vinima sa malim ostatkom neprevrelog šećera.

Zašto su Motovun i Kaldir toliko značajni  za Teran i Motovunštvinu objasnio nam je Sandi u uvodu priče o teranu i mikroklimatskoj važnosti Motovunštvine za njega. Naime klimatološki gledano Motovunština je mix mediteranske i kontinentalne klime a, to se očituje vrlo velikim razlikama temperature tijekom dana i noći. Tijekom ljetnih dana temperatura dosegne 35°C pa i čak 40°C dok tijekom noći može padati i ispod 20°C. Ovu veliku temperaturnu razliku uzrokuje hladni zrak sa Učke koji dolinom rijeke Mirne  dolazi do Motovuna. Što se pak sastava zemljišta tiče u Motovunu je bijela zemlja sa dosta gline dok je oko Kaldira bijela zemlja sa dobrim udjelom pliša. Vinogradi su uglavnom manjih površina i rasprostranjeni su na različitim nadmorskom visinama i to uglavnom između 150 pa do 400 metar iznad mora. Upravo ova altitudna raznolikost omogućava vinarima, jer svi imaju poneki vinograd na ovim visinama, da gotovo svake godine mogu napraviti dobro vino miješanjem vina sa različitih pozicija. Starost vinograda varira između 10 godina pa sve do 60 godina. Motovunština ima ukupno 180 ha. vinograda a od toga 100 je zasađeno Teranom, 60 Malvazijom i 20 svim ostalim sortama. Ovaj podatak nam govori sam po sebi koliko je Teran važan za ovo vinogorje.

Što se pak osnovnih organoleptičkih karakteristika Terana tiče može se reći slijedeće:

-boja je jako intenzivna i crveno ljubičasta te jako dugo zadržava upravo te ljubičaste tonove što je tijekom slijepih degustacija otežavajuća okolnost pri određivanju starosti vina.

-karakterističan miris Teran je određen dominacijom svježeg malog crvenog voća, ponaosob trešnje, višnje , ponekad i malina, te ponekad i laganih đemastih tonova.

-okusom dominiraju trešnje i višnje te vrlo visoke kiseline koje vinima daju svježinu i dugovječnost i pitkost

Tijekom degustacije kušali smo 10 vina od 5 vinara iz različitih berbi iz perioda od 2018 pa sve do 2012 godine. Vina su različitih stilova i filozofija vinara ali svo grožđe dolazi iz vinograda sa pozicija Motovun, Kaldir i Brkač.

Bertoša Teran 2018 12,5%                          90

Uzorak iz tanka, berba početkom 10og mjeseca, bijela zemlja, 7 dana maceracije godinu dana zri u malim hrastovim bačvama od 225 litra, 100% malolaktička fermentacija, Motovun.

Mlada lagano boja nema je baš puno, miris je tipično Teranski, trešnje i višnje, čist, lijep i svijež miris sa laganim notama vanilije i mirodija, malo zemljanih tonovi i fina mineralnost, stajanjem u čaši se otvara, okus započinje svježim malim crvenim voćem, ponaosob trešnje, oblo i sočno, mekani tanini, svježe kiseline sa puno dužine i lijepim balansom, mlado vino, završetak tipičan Teranski, trešnje

               Bertoša Teran 2017 12,1%                          88/89

Berba početkom 10og mjeseca, bijela zemlja, 7 dana maceracije godinu dana zri u malim hrastovim bačvama od 225 litra, 100% malolaktička fermentacija, Motovun.

Manje boje nego prethodno vino, u nosu je vino zatvoreno, manje ekspresivan miris, mineralno, maline, duhan i lagane note katrana, manje voćno u usporedbi sa prethodnim vinom, treba mu vremena da se otvori, mirodije i grožđica, okusom je vino čvršće i mineralnije, trešnje, ,obli tanini, svježe kiseline vrlo užitno za sada piti.

               Valent Teran 2018 14,7%                           89

Jedan dio grožđa se prosušuje na trsu nakon 20 dama maceracije odležava u malim i velikom bačvama koje se onda miješaju i nakon vremena provedenog zajedno u tanku ide u bocu, ovo vino je uzorak iz tanka, nije još napunjeno , krajem godine ide na tržište, Motovun.

Jako puno boje, tamna crveno ljubičasta ide prema gotovo crnoj boji, miriše na prokuhano crveno voće, vanilija, suhe šljive, višnje, mirodije, griotte desert bombon, u početku vino je svježe s puno trešnje zreli tanini i mekane kiseline, dobre dužine, vrlo pitko i užitno, piti sada ali može još koju godinu, mirodijski i uzbudljiv završetak.

               Valent Teran 2017 14,%                             88

Jedan dio grožđa se prosušuje na trsu nakon 20 dama maceracije odležava u malim i velikom bačvama koje se onda miješaju i nakon vremena provedenog zajedno u tanku ide u bocu, Motovun.

Malo manje boje nego prethodno vino, miris je lagano zreo, mocca, tamna čokolada, duhan, tamno voće i zemljani tonovi, višnje i kupine, lagano ide prema Amarone, malko tvrd prvi kontakt sa ustima , lagano se osjeti alkohol, tamno voće, gorka čokolada, jaki tanini, dobra dužina, lagano se sjeti alkohol, poprilično sazrelo, sada piti, pravi primjer vina za piti uz jelo.

               Fakin Teran Il Primo 2017 14,5%                   91/92

Ručna berba, grožđe dolazi samo iz vinograda koje nosi naziv Flamino, maceracija 21 dan , dvije godine odležava u barrique bačvama, Motovun.

Puno mlade boje, tamna crveno ljubičasta boja, intenzivan miris, vanilija crno voće, trešnje, suhe šljive, papar, duhan, mirodije i lagane zemljane note, okus je zaobljen, puno voća, trešnje, maline, kupine, izrazite voćnosti, lijepe kiseline, zaobljeni i kremasti tanini s puno dužine i svježine, čist i lijep završetak, top Teran, mlado i vrlo gastronomsko vino.

               Fakin Teran Michel 2015 16,5%              92

Iz vinograda zasađenog 1972 godine, ručna berba 29.09.2015, grožđe se suši 50 dana na slami u kašetama, 60 dana maceracije i fermentacije nakon toga 2 godine u staroj hrastovoj bačvici 10 grama neprevrelog šećera, nije bilo na tržištu, napravljeno 300 boca, ima za kupiti u vinariji. Ovo vino je inspirirano završnim radom Marka Fakina na studiju vinarstva. Naime rad je bio ustanoviti koje metode prosušivanja Terana su najbolje i  sušenje na slami u kašetama se je pokazao kao najbolja.

Puno boje sa laganim tonovima evolucije ali još uvijek mlada, bouquet je mineral i mirodijski, papar, crno voće, duhan, suhe šljive, vanilija, karamela, timijan, nar, stari sir i lagano animalan ton, okus je obao i lagano slatkast, passito, grožđica , gorka čokolada, obli tanini, svježe kiseline, punog okusa, sočno s lijepim notama evolucije, dugačkog i sočnog završetka, već se može piti ali može još godinama naprijed, vrlo interesantno vino za gastronomiju.

               Tomaz Teran Barbarossa 2016 14%                  91

Selekcija najboljeg grožđa, prinos 1 kg. po čokotu, 25 dana maceracije, 2 godine u malim i velikim bačvama, 3 mjeseca u tanku i potom punjenje u bocu, Kaldir.

Mlada  crveno ljubičasta boj i ima je puno, mirisom dominiraju trešnje, svjež, živahan i čist bouquet, maline , fini utjecaj hrasta, elegantan i kompleksan miris, u okusu je vino sočnog i oblog početka, svježe kiseline, obli tanini, puno voća, višnje i trešnje, elegantno se osjeti i drvo, tanini su još dosta naglašeni, vino je mlado i treba mu vremena da se razvije ,klasičan bogati Teran.

               Tomaz Teran Barbarossa Superior 2017 16%        91/92

Prva berba i tek punjeno u bocu , dio grožđa se prosušuje na trsu a, dio na slami u kašetama, grožđe dolazi 70 % sa pozicije Brkač i 30 % Kaldir, duga maceracija, 2 godine u velikim i malim bačvama , nakon toga sljubljivanje u tanku i punjenje u bocu.

Više boje nego prethodno vino, bouquet ja lagano herbalan u početku, zemljani tonovi, suhe šljive i višnje, plavi sir, lagano reduktivan u ovom trenutku, treba mu vremena da se otvori, na početku okus ja obao i sočan s lagano slatkim impresijama, vrlo voćan, dobro se osjeti utjecaj bačve, kava, mocca, tamna čokolada, vanilija, tanini su zaobljeni i kiseline su svježe, treba vremena da se utjecaj drva bolje integrira , mlado.

               Benvenuti Teran Anno Domini 2016 13,5%           92

2016 je bila , što bi se reklo, školski idealna godina, branje je bilo polovicom desetog mjeseca, 20 do 25 dana maceracije , 2 godine zrenja u velikim bačvama, 100% malolaktika, Kaldir

Puno boje , mlada crveno ljubičasta, elegantan miris, tipično Teranski, puno trešanja, čist i iskren, lagano mirodijski, duhan i papar, zaobljeno i sočno na početku, puno voća, obli tanini i svježe kiseline, krasan balans, mineralnost, jako dugačkog završetka, čisto lijepo i vrlo pitko.

               Benvenuti Teran Anno Domini 2012 14%             93/94

2012 je bila ekstremna godina ali u pozitivnom smislu, jako sušna također, berba je bilo nikad ranija odmah na početku desetog mjeseca, 20 do 25 dana maceracije , 2 godine zrenja u velikim bačvama, 100% malolaktika, Kaldir

Jako puno boje koja je još uvijek jako živahna, krasan miris, zreo i elegantan, trešnje, mineralnost, lagano cvjetne arome, , šumske ljubičice čist i iskren miris, sočan i zaobljen početak, svježe voće, trešnje, elegantan i snažan u isto vrijeme,, perfektan balans, obli tanini svježe kiseline, vrlo dugačko, još uvijek vrlo živahno, iznimno pitko sa puno finesa, može još dosta godina podnijeti, top Teran.

Sandi Paris, KlaudioTomaz, Albert Benvenuti, Nikola Fakin, Saša Špiranec, Valter Valenta, Robi Bertoša, Nikola Benveniti.

BOŠKINAC- bura, loza i čovjek

Obiteljska tradicija proizvodnje vina, Borisa Šuljića-Boškinca  i njegove obitelji, seže do deset generacija unazad, iako kao mali nije baš volio rad oko vinove loze, naime dok su se ostali vršnjaci kupali on je morao sa ocem raditi u vinogradu, ipak je odlučio istu nastaviti.

Naime , nakon zlatnog doba vinarstva, kako otoka Paga a, moglo bi se reći i ostatka Dalmacije, koje je bilo između dva rata i koje je nastalo kao odgovor na filokseru koja je poharala vinograde okolnih država i velike potražnje vina na Europskom tržištu, pojavom te iste bolesti na otoku, dolazi do laganog ali konstantnog pada uzgoje vinove loze na otoku. Još kao mali, sjeća se da je sa ocem išao u Sloveniju prodavati vina ali onda dolazi turizam i vinogradarstvo polako ali sigurno odlazi u drugi plan.

Boris ipak 2000 godine odlučuje zasaditi novi vinograd. Prije toga je istraživao koje su se sorte prije uzgajale na otoku, ali je uspio, u dovoljnim količinama, naći samo lokalnu sortu Gegić, koju je i zasadio.Za ostale koje su gotova u potpunosti nestale , nažalost nije mogao naći dovoljno plemki za napraviti sadnice koje bi ekonomski bile isplative. Međutim njegova ideja za sadnju vinograda je bila inspiriran vinima iz Bordeauxa i zato  je odlučio zasaditi internacionalne sorte i to ponaosob Cabernet Sauvignon i Merlot. To je i napravio tijekom 2000te i 2001ve godine. Zasađeno je ukupno 5 ha i to sa uglavnom već spomenutim sortama i u manjem broju Chardonnayom i Sauvignon Blancom.

Vinogradi se nalaze na sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu, pri vrhu, Novaljskog polja na 40 do 50 metara nadmorske visine , na pola puta između Novalje i Stare Novalje, na južnim padinama otoka Paga. Te iste godine , 2000te, gradi se i mala vinarija a u sklopu nje nakon toga također restoran i boutiqe hotel i sve to pod istim imenom, Boškinac, koje je ujedno i nadimak obitelji Šuljić već nekoliko generacija.

Boris i ekipa prvi put beru grožđe 2004 i 2005 godine i pokušavaju, inspiriran Bordeaux blendom, od njega napraviti vino, međutim te berbe, po Borisovim riječima nisu referentne za ovo što danas Biškinac jest.

Prva prava berba je bila 2006 godine i od tada započinje život i povijest vinarije i vina  "Boškinac".

Ovo vino je od početka blend 55% Merlota i 45% Cabernet Sauvignona i do dan danas je ostao nepromijenjen a, po riječima Borisa neće se ni u budućnosti mijenjati. Vino nakon sedmodnevne maceracije i završetka fermentacije odležava,  sortno odvojeno, u malim hrastovim bačvama od francuskog hrasta , bačvarija Seguin Moreau i Nadalié ,23 do 25 mjeseci. Bačve su medium toasting i svake godine se koristi 50% novih dok su ostatak stare bačve. Nakon odležavanja vino se sljubljuje u RVS tanku, puni u bocu i u ovom trenutku, nakon 3 do 4 godine izlazi na tržište. Želja Borisova je da vino u budućnosti izlazi na tržište 7 godina nakon berbe , jer je to po njemu idealan trenutak za puštanje vina na tržište. U početku je bio veliki pritisak tržišta i trgovaca, pogotovo nakon berbe 2009, koji su utjecali na to da je vino izlazilo jako brzo na tržište, pa čak i nakon 3 mjeseca, što po riječima Borisa nije bilo dobro za vino. No to se je na sreću tijekom vremena promijenilo i vino sada dolazi na tržište u puno boljoj kondiciji nego u prošlosti ali još uvijek ne u optimalnom po riječima vinara. . Godišnja proizvodnja varira između 9.000 i 12.000 litara , zavisno o berbi kakva je bila i to bi tako i u budućnosti trebalo biti.

"Količina se neće mijenjati samo kakvoća", govori nam Boris.

Rad u vinogradu je tradicionalan i za zaštitu se koriste samo modra galica i sumpor. Vinograd nije gnojen već 14 godina, dakle loza se jako puno mora boriti da bi dala plod, moram priznati da se ovdje nisam u potpunosti složio sa filozofijom vinara i mislim da bi lozi ipak svakih 5, 6 godina trebalo malo dati organskog gnojiva, ali tko sam ja da mu sudim.

Međutim ni to pa ni bolesti niti suše nisu najveći problem da bi se na Pagu dobilo zdravo i dobro grožđe i od njega napravilo vino. Naime najveći problemi Boškinca nisu ni prije spomenuti čimbenici pa čak ni čovjekov rad, osim jedan puta, nego je to BURA i njome uzrokovani SUŠTRAP . Kako nam je Boris tijekom degustacije ispričao, Pag je poseban , lijep ,pitom, zelen ali i kameno pust. Bura, koja je od dijela otoka napravila , pogotovo sjevernu stranu, gdje najjače puše, kamenu pustinju, tu i tamo pohara i vinograde i gotovo ih potpuno uništi, kao što je bilo 2019. Te godine je uništeno 99,5 posto berbe. SUŠTRAP" , kako je na Pagu zovu, je pojava kada ,tijekom uznapredovale vegetacije u svibnju, zapuše jaka mokra bura koja nanese sol po vinogradu a, potom slijedećih dana dobro ugrije sunce. To uzrokuje da kompletna lisna masa u vrlo kratkom vremenu cca. dva do tri dana pocrni i izgori, što onda uzrokuje zastojem razvojnog ciklusa i gubitka berbe, jer bez lisne mase plod to jest grožđe se ne može dalje razvijati. Tijekom degustacije Boris nam je špricao da se dobro sjeća jednog događaja  kad je još jako mali. Jednog dana se je otac vratio kući iz vinograda slomljen sa suzama u očima, sjeo i počeo plakati sav očajan dok je njega majka sklanjala da ga ne gleda. SUŠTRAP je uništio cijeli vinograd i prihod od kojeg je trebalo živjeti.

SUŠTRAP, je 2019 godine koji se je dogodio u svibnju, pak Borisa naveo da napravi posebno vino za posebnu priču. Naime, vozeći se na posao pored vinograd i gledajući ih  sjetio se je prijatelja Domagoja Jakopovića Ribafisha koji je tragično izgubio jako mladog sina, što je po Borisovim riječima njegov gubitak berbe svelo na zanemariv u usporedbi sa Domagojevim. Odlučio je da od toga malo grožđa što je ostalo napravi „vino za srce a ne za nepce“ i da ga pokloni udruzi RokOtok. Vino je nazvano Potribica , 1973 boce je napravljeno i rasprodano je u roku od par sati a sav novac je ustupljen udruzi. Nema riječi kojima se može ova plemenita Borisovoj gesta opisati.

"Mi smo samo medij, koji prihvaća to grožđe i što je priroda dala a, mi uspijemo u borbi sa prirodom sačuvati i preraditi", su riječi Borisa Šuljića kojima najbolje opisuje njegov pristup pravljenju vina Boškinac. Berba je do sada , a tako će biti i u buduće jako ovisna o prirodnim uvjetima, koji na Pagu , često i nisu baš čovjeku naklonjeni.

"Sraz sa divljom prirodom Paga veliki je izazovi i to mi je inspiracija. Kada se, nakon putovanja po Mediteranu, vratim doma jako me ubija ljubomoran kada vidim da je bura kod nas odnijela sve da je sve crno a da je tamo naokolo je sve zeleno", govori Boris. Ali upravo ta neprekidna borba sa burom, koja je dio otoka pretvorila u kamenu pustinju, je vječita motivacija i pokretač ovog vinara i jedan od glavnih tvorac paškog terroir. Područje okolo vinograda je pravi dokaz tog ekstremnog okruženja u kojemu ovo vino nastaje a, ono se sastoji od borove šume i zelenih stoljetnih maslinika dok je ostatak prostora bura pretvorila u slanu kamenu pustinju.

Tijekom degustacije kušali smo vina berbi iz perioda 2006 do 2016 godine i to njih ukupno 9. Dvije berbe nisu su napravljene i to 2008 kako nam Boris priča, poradi njegove pogreške. Naime kao početnik nastojao je što prirodnije raditi i minimalno prskanjem tretirati vinograd. Prethodne godine su klimatološki bile jako dobre što je rezultiralo jako malim brojem tretiranja vinograda kako modrom galicom tako i sumporom . To ga je navelo da povjeruje se nalazi u idealnom i bogom danom okruženju pa je odlučio da te godine vinograd tretirati samo tri puta, upola manje nego obično. Rezultat je bio katastrofalan, pojavila se je pepelnice koja je u ništila kompletnu berbu. Druga godina je bila 2014 koja je poznata kao katastrofalna godina u cijeloj Europi i treća je kako sam već spomenuo bila 2019. Dakle od mogućih 14 berbi do sada su propale 3 što samo po sebi govori koliko su teški uvjeti da bi se napravilo dobro vino koje zaslužuju da nosi ime Boškinac.

Kako je Boris na kraju kušanja rekao :"Priroda je napravila sve , ja sam bio medij i u najtežim trenutcima ,a bilo ih je, nisam odustajao od klase , uvijek smo kupovao najbolje bačve, iako nisam imao novaca za olakšati sebi i firmi život i držao sam vina dvije godine u njima. Mi ćemo i dalje biti boutique vinarija, borit ćemo se i hrvati sa prirodom i nemamo iluzije da ćemo mi uvijek biti pobjednici, znam da ćemo tu i tamo izvojevati pobjedu a, ona će onda biti slasna kao što su i večeras neka vina bila slasna".

Ja bih još na kraju dodao da je ovo kušanje otkrilo filozofiju vinara i mogućnosti terroira Paga. Inspiriran francuskim vinima, Boris je možda htio napraviti vina koja bi bila kopija Bordeaux, ali mu srećom to nije uspjelo, već je napravio Pag. Posebnu priču sa puno karaktera i prepoznatljivost, vina koja pokazuju filozofiju vinara i ekspresiju paškog terroira, vina prepoznatljiva i posebna, koja mogu bez problema stari i 20 godina.

Kušanje je organizirao Saša Špiranec i njegove ekipe i održan  5og ožujka dan prije Vinart Gran Tastinga 2020.

2016             91/92

Dobra boja, mlada i živahna, klasičan Bordeaux bouquet , mineralnost i jako puno crnog voća, lagani zemljani tonovi , trešnje i fini utjecaj hrasta, okus započinje mekano i zaobljeno sa puno voća i elegancije, zaobljeni i zreli tanini, svježe kiseline, jako mlada treba mu vremena da se razvije, klasično vino.

2015             88

Boja slična prvom vinu vrlo mlađahna, miris je manje ekspresivan, lagan mineralnost se osjeća i ima puno više trešnje nego prethodno vino, fin miris sa laganim utjecajem hrasta, u ustima je vino malo manje oblo i mekano sa finom voćnošću ponaosob trešnje i višnje, svježijeg okusa i nešto tvrđim taninima s malko suhim završetkom, malo mu nedostaje voćnosti u završetku u usporedbi s prethodnim vinom.

2013             90/91

Svjetlija boja u usporedbi sa prethodnim vinima s laganim tonovima razvoja, bouquetom u početku prevladavaju mirisi trešanja i višanja a, nakon toga  dominaciju preuzimaju suhe šljive i kupine, klasičan primjer zrelog mirisa, okusom vino je puno, sočno i oblo, zrelo također, klasičan okus sa puno dužine i svježine, zaobljeni i mekani tanini, kava, mocca, fino izbalansirano, elegantno i vrlo užitno za sada piti.

2012              91

Boja je mlađahna i ima je više nego u prethodnom vinu, nosom dominiraju kremaste arome, zemljani tonovi, očit utjecaj Merlota, zreo i klasičan miris u ustima je vino oblo i zrelo, sočno sa puno crnog voća, vrlo dugačko i izbalansiranog završetka, klasičan okus, jako dobro vino.

2011              92/93

Jako puno boje sa jasnim tonovima razvoja, miris je zreo s puno crnog voća ponaosob suhe šljive, kremast s zemljanim tonovima, tamne trešnje i lagani utjecaj hrastovih bačvica, okusom je vino oblog i sočnog početka , zrelo s puno trešanja i višanja, zaobljeni tanini klasičan okus s vrlo dugačkim završetkom, perfektno sazrelo za uživati u njemu ali ga se može i još čuvati, top .

2010             90/91

Jasan utjecaj godina u boji ali je još uvijek ima dosta, mirodijski miris s puno crnog voća pogotovo suhih šljiva, klasičan miris, zrelo kremasto voće s tonovima gljiva i humusa, vino je sočno s prekrasnim notama hrasta, nešto suši tanini nego kod prethodnog vina, klasičan primjer zrelog vina.

2009              93/94

Boja, koje još uvijek ima dosta, je vidljivo evoluirala prema smeđim nijansama, bouquet je vrlo klasičan za zrela vina, prepun tercijarnih aroma grožđica , crnih maslina, kože, duhana, mocca i tamne čokolada, u ustima  je vino puno i sočno s jako puno voća ponaosob tamnih trešanja, tanini su obli dobre i živahne kiseline pridonose jako dugačakom i živahnom završetku, top vino. 

2007             89/90

Vidljivo sazrela boja, dominiraju smeđi tonovi, miris je evoluirao i razvio se ka tercijarnim aromama, duhan , mirodije , crno voće ponaosob suhe šljive, okus je zaobljen, sočan s svježim visokim kiselinama, manje kompleksno nego prethodno vino, malko tanje s malo suhim taninima u završetku.

2006             87/88

Evoluirana ali vrlo živahna boja za godine koje vino ima, u nosu je vino evoluiralo, prvo lagani oksidativni ton a, potom ipak živahno miris, crne trešnje i suhe šljive, okus je razvijen i zreo, crno voće, suhe šljive, kava i mocca, malko suhi tanini koji se odražavaju u lagano suhom završetku koji je relativno dugačak.