Dubrovnik ,
travanj 2010 , suncem okupanom taracom Lovrijenca šeta svijetska vinska elita.
Hugh Johnson, Jancis Robinson, Michael Broadbent, Steven Spurrier, Robert
Parker, Jan van Lissum šeću i i uživaju u predivnom pogledu na jadransku
ljepoticu, Dubrovnik. Svi oni su došli da proslave prvu dekadu novog stoljeća i
ujedno da svojim prisustvom nagrade ogroman trud koji su hrvatski vinari
uložili kako bi svoja vina postavili na pijedastal svijetskih vina.
Inicijativa
koja je pokrenuta početkom 2004 godine urodila je plodom. Svi važni vinari ,
vinogradari i velike vinske kuće hrvatske su se tijekom vinovite 2004 u Zagrebu
dogovorili da je trenutak udružiti se i pokrenuti program revitalizacije i
pozicioniranja Hrvatskog vinogradarstva i vinarstv, kako u Hrvatskoj tako i u
svijetu, na mijesto koje mu pripada. U suradnji sa stručnjacima iz cijelog
svijeta pokrenut je plan obnove vinograda i stvaranja strategije vinarstva i
vinogradarstva kji bi svoje rezultate trebali dati do 2010 godine.
Povedeni
iskustvima zemalja tzv. novog svijeta,a posebice Australije , udruženih snaga
se je krenulo na ostvarivanje plana koji bi trebao vratiti Hrvatska vina na
mijesto koje im u svijetu pripadaju. Izvršena je detaljna analiza vinograda
koji postoje, korištene su najmodernija sredstva koja su u tom trenutku bila
moguća. U suradnji sa državnim institucijama, vodeće vinske kuće Badel,
Dalmacijavino, Istravino i Kutjevački podrumi ujedinili su svoj know-how i
kapital te pokrenuli i animirali vinogradare i vlasnike zemljišta pogodnih za
vinograde da ih ponovno zasade ili da ih daju u najam onima koji to žele
raditi.
Na terenu se mali vinogradari i vinari udružuju i postaju pokretačka
snaga i osovina razvoja i poticaja kako vinogradarstva tako i vinarstva.
Strategija je zasnovana na iskorištavanju i pozicioniranju autohtonih sotri.
Crvene sorte predvode Plavca i Babića , a ponaosob Crljenka , koji treba
dokazati da može postići iste rezultate doma kao što ih je postgao i u Kaliforniji.
Za predvodnika bijelih sorti uzeta je internacionalan Graševina, a u pomoć su
joj došli autohtoni Pošip, Grk i posebice Dubrovačka Malvasija.
Konzultirani su
vodeći unolozi svijeta. Michael Roland je čest gost naših vinarija dok
legendarni italijanski unolog , tvorac super toskanaac Sassicaiae i Tiganella,
Giacomo Tachi također često dolazi i savjetuje u vinarijama duž Jadranske
obale.
Plenković u suradnji sa Ridge vinarijom iz kalifornije pokreće program
obnove crljenka u Hrvatskoj. Iskustva iz Amerike se prenose i kod nas.
Okusni
profil vina se drastično mijenja. Moderne tehnologije omogućuju praćenje grožđa
u vinogradu. Iz dana u dan se prati razvoj i zrenje grožđa, kiseline , šećeri i
tanini prilikom berbe imaju optimalan balans.
Upotreba hrasta se ufinjuje.
Hrastove bačvice prestaju biti marketinško oružje za boljoj prodaji vine te
postaju oplemenjitelji vina. Barrique se skida sa etikete i svaki i manje važni
vinar počinje koristiti hrast za vina koja su za njega sposobni.
Dubrovačka
Malvasiija je već godinama prisutna na trzištu, kako u Hrvatskoj tako i izvan
nje. Njene količine rastu iz dana u dan te ona postaje pravi ambasador
Hrvatskih vina širom svijeta. Organiziraju se ogledne degustacije Graševina iz
cijelog svijeta. Slatka predikatna vina iz Kutjevačkog kraja se u oglednim
degustacijama mijera sa špicom iz Austrije. Krauthaker, Enjingi i Kracher stoje
sa svjim vinima jedan uz drugoga diljem svijeta.
Površine zasađene vinogradima
u hrvatskoj dostižu nevjerojatnih 60000 ha. godišnaj proizvodnja vina se
povećava na cca. 3,5 miliona hl. prosječno 60 hl. po hektaru.
Hrvatska vina se
nalaze na stolovima diljem restorantskog svijeta. Hrvatska vina postaju bum i
trend, a sve to zahvaljujući autohtonost i orginalnost sorti. Crljenak i Plavac uz pomoc Babića osvajaju srca pravih
vinoljubaca svijeta. Dubrovačka Malvasija svojim slatkim vinima nalazi mijesto
na stolovima najboljih restorana svijeta.
Svijetska elita koja u velikom broju
posjećuje našu obalu i upoznaje naša vina, na povratku kući ih nosi sa sobom.
Jednom riječju hrvatska vina nakon svih ostalih vina postaju modni hit i
trendy. Međutim to ne uspavljuje naše vinare nego ih još više goni ka napredku.
Osniva se vinska akademija sa ciljem obučavanja kako osoblja koje se bavi
trgovinom vinom, dakle trgovaca i konobara, tako i za obuku potrošača. Vinari
se udružuju i stvaraju biro koji se bavi promocijom vina kako u domovini tako i
izvan nje.
Vinski magazini tipa Decanter i Wine Spectator pišu o našim vinima
gotovo u svakokm broju. Čak i guru Parker već dvije godine za redom dolazi
kušati naša vina te ih uvodi u svoj
godišnji izbor. Jednom riječju hrvatska vina su pravi svijetski hit.
Ova priča je
totalni proizvod moje mašte i jedna velika želja, koja nije neostvariva.
Međutim možda bi ova lijepa izmišljotina ljudskog mozga magla postati povod za
razmišljanje onima koji se vinom bave i od njega žive. Ovo nije nemoguće, a to
nam dokazuju iskustva iz ostalih vinskih zemalja svijeta, a ponaosob
Australije. Dakle tko zna možda ova fikcija postane i stvarnost. Od srca se
nadam.
Tako pisah prije 10 godina i dio riječi koji tada
izgledaše proročanske , danas su postale stvarnost.Međutim moglo je puno bolje.
Na vama je dragi čitatelji da procijenite da li sam u
pravu te vas molim da svojim komentarima date vaše osobno mišljenje o mojoj tvrdnji,
kako bi zajedno možda mogli pomoći da se promjene ubrzaju.
