Motovunština koljevka Terana

Dan uoči ovogodišnjeg Vinart Grand tasting održana je degustacija Terana iz Motovuna i Kaldira pod dirigentskom palicom Sandija Parisa, prvog pobjednika natjecanja hrvatskih sommeliera a, sve to u organizaciji Saše Špiranca i njegove ekipe.

Degustacija je započela sa osvrtom na povijesne činjenice koje govore o važnost Terana kako kao sorte tako i za razvoj vinogradarstvo Motovunštine. Stari zapisi svjedoče da je carica Livija, supruga cara Augusta doživjela duboku starost 82 do 86 godina po tadašnjim izvorima, zahvaljujući tome da je pila vino od Terana. Što su ujedno i prvi zapisi vezani uz , kako su ga tada zvali, ljekovito vino iz Istre. To isto ljekovito vino se kasnije izvozi i u Beč za vrijeme  Austro Ugarske  i na dobrom je glasu. Koliko je važan i značajan Teran na istarskom poluotoku govore nam i dva sljedeća podatka.

U vrijeme Austro-Ugarske monarhije dvije sorte koje su bile najvažnije u istri  i koje su imale poveznicu, što bi mi danas nazvali s geogrefskim podrijetlom odnosno terroirom su Motovunski Teran i Bujska Malvazija.

Prije filoksere je u Istri bilo zasađeno 33000 ha. samo s Teranom, što je više nego današnja sveukupna površina pod vinogradima i cijeloj Hrvatskoj. I taj podatak nam govori dosta i o sorti samoj. Naime Teran je jako rodna sorta i u povijesti se je , pa moglo bi se reći sve do unazad 20ak godina uglavnom koristi za masovnu proizvodnju jednostavnih i nekarakternih vina. Vina su se uglavnom nisu prodavala u bocama nego rinfuzno i koristilo se je kao svakodnevno vino širokih masa. Međutim pojavom novih generacija vinara i pristup radu sa Teranom se mijenja. Drastično se smanjuju prinosi i posvećuje se puno više pažnje radu u vinogradu. Dobrom kontrolom količine lisne mase postižu se optimalna fonološka zrelost a, ponaosob se kontrolira zrelost tanina koji u ovoj sorti mogu biti problematični. Što se pak vinifikacije tiče i tu su napravljeni veliki iskoraci. Upotreba hrastovih bačava, kako malih tako i velikih te obavezna malolaktička fermentacija, bilo spontano bilo isprovocirano doprinijeli su mekoći vina. Također se eksperimentira i sa prosušivanjem grožđa, kako na trsu tako i u gajbama na slami što pak rezultira vinima drugačijeg stila i vinima sa malim ostatkom neprevrelog šećera.

Zašto su Motovun i Kaldir toliko značajni  za Teran i Motovunštvinu objasnio nam je Sandi u uvodu priče o teranu i mikroklimatskoj važnosti Motovunštvine za njega. Naime klimatološki gledano Motovunština je mix mediteranske i kontinentalne klime a, to se očituje vrlo velikim razlikama temperature tijekom dana i noći. Tijekom ljetnih dana temperatura dosegne 35°C pa i čak 40°C dok tijekom noći može padati i ispod 20°C. Ovu veliku temperaturnu razliku uzrokuje hladni zrak sa Učke koji dolinom rijeke Mirne  dolazi do Motovuna. Što se pak sastava zemljišta tiče u Motovunu je bijela zemlja sa dosta gline dok je oko Kaldira bijela zemlja sa dobrim udjelom pliša. Vinogradi su uglavnom manjih površina i rasprostranjeni su na različitim nadmorskom visinama i to uglavnom između 150 pa do 400 metar iznad mora. Upravo ova altitudna raznolikost omogućava vinarima, jer svi imaju poneki vinograd na ovim visinama, da gotovo svake godine mogu napraviti dobro vino miješanjem vina sa različitih pozicija. Starost vinograda varira između 10 godina pa sve do 60 godina. Motovunština ima ukupno 180 ha. vinograda a od toga 100 je zasađeno Teranom, 60 Malvazijom i 20 svim ostalim sortama. Ovaj podatak nam govori sam po sebi koliko je Teran važan za ovo vinogorje.

Što se pak osnovnih organoleptičkih karakteristika Terana tiče može se reći slijedeće:

-boja je jako intenzivna i crveno ljubičasta te jako dugo zadržava upravo te ljubičaste tonove što je tijekom slijepih degustacija otežavajuća okolnost pri određivanju starosti vina.

-karakterističan miris Teran je određen dominacijom svježeg malog crvenog voća, ponaosob trešnje, višnje , ponekad i malina, te ponekad i laganih đemastih tonova.

-okusom dominiraju trešnje i višnje te vrlo visoke kiseline koje vinima daju svježinu i dugovječnost i pitkost

Tijekom degustacije kušali smo 10 vina od 5 vinara iz različitih berbi iz perioda od 2018 pa sve do 2012 godine. Vina su različitih stilova i filozofija vinara ali svo grožđe dolazi iz vinograda sa pozicija Motovun, Kaldir i Brkač.

Bertoša Teran 2018 12,5%                          90

Uzorak iz tanka, berba početkom 10og mjeseca, bijela zemlja, 7 dana maceracije godinu dana zri u malim hrastovim bačvama od 225 litra, 100% malolaktička fermentacija, Motovun.

Mlada lagano boja nema je baš puno, miris je tipično Teranski, trešnje i višnje, čist, lijep i svijež miris sa laganim notama vanilije i mirodija, malo zemljanih tonovi i fina mineralnost, stajanjem u čaši se otvara, okus započinje svježim malim crvenim voćem, ponaosob trešnje, oblo i sočno, mekani tanini, svježe kiseline sa puno dužine i lijepim balansom, mlado vino, završetak tipičan Teranski, trešnje

               Bertoša Teran 2017 12,1%                          88/89

Berba početkom 10og mjeseca, bijela zemlja, 7 dana maceracije godinu dana zri u malim hrastovim bačvama od 225 litra, 100% malolaktička fermentacija, Motovun.

Manje boje nego prethodno vino, u nosu je vino zatvoreno, manje ekspresivan miris, mineralno, maline, duhan i lagane note katrana, manje voćno u usporedbi sa prethodnim vinom, treba mu vremena da se otvori, mirodije i grožđica, okusom je vino čvršće i mineralnije, trešnje, ,obli tanini, svježe kiseline vrlo užitno za sada piti.

               Valent Teran 2018 14,7%                           89

Jedan dio grožđa se prosušuje na trsu nakon 20 dama maceracije odležava u malim i velikom bačvama koje se onda miješaju i nakon vremena provedenog zajedno u tanku ide u bocu, ovo vino je uzorak iz tanka, nije još napunjeno , krajem godine ide na tržište, Motovun.

Jako puno boje, tamna crveno ljubičasta ide prema gotovo crnoj boji, miriše na prokuhano crveno voće, vanilija, suhe šljive, višnje, mirodije, griotte desert bombon, u početku vino je svježe s puno trešnje zreli tanini i mekane kiseline, dobre dužine, vrlo pitko i užitno, piti sada ali može još koju godinu, mirodijski i uzbudljiv završetak.

               Valent Teran 2017 14,%                             88

Jedan dio grožđa se prosušuje na trsu nakon 20 dama maceracije odležava u malim i velikom bačvama koje se onda miješaju i nakon vremena provedenog zajedno u tanku ide u bocu, Motovun.

Malo manje boje nego prethodno vino, miris je lagano zreo, mocca, tamna čokolada, duhan, tamno voće i zemljani tonovi, višnje i kupine, lagano ide prema Amarone, malko tvrd prvi kontakt sa ustima , lagano se osjeti alkohol, tamno voće, gorka čokolada, jaki tanini, dobra dužina, lagano se sjeti alkohol, poprilično sazrelo, sada piti, pravi primjer vina za piti uz jelo.

               Fakin Teran Il Primo 2017 14,5%                   91/92

Ručna berba, grožđe dolazi samo iz vinograda koje nosi naziv Flamino, maceracija 21 dan , dvije godine odležava u barrique bačvama, Motovun.

Puno mlade boje, tamna crveno ljubičasta boja, intenzivan miris, vanilija crno voće, trešnje, suhe šljive, papar, duhan, mirodije i lagane zemljane note, okus je zaobljen, puno voća, trešnje, maline, kupine, izrazite voćnosti, lijepe kiseline, zaobljeni i kremasti tanini s puno dužine i svježine, čist i lijep završetak, top Teran, mlado i vrlo gastronomsko vino.

               Fakin Teran Michel 2015 16,5%              92

Iz vinograda zasađenog 1972 godine, ručna berba 29.09.2015, grožđe se suši 50 dana na slami u kašetama, 60 dana maceracije i fermentacije nakon toga 2 godine u staroj hrastovoj bačvici 10 grama neprevrelog šećera, nije bilo na tržištu, napravljeno 300 boca, ima za kupiti u vinariji. Ovo vino je inspirirano završnim radom Marka Fakina na studiju vinarstva. Naime rad je bio ustanoviti koje metode prosušivanja Terana su najbolje i  sušenje na slami u kašetama se je pokazao kao najbolja.

Puno boje sa laganim tonovima evolucije ali još uvijek mlada, bouquet je mineral i mirodijski, papar, crno voće, duhan, suhe šljive, vanilija, karamela, timijan, nar, stari sir i lagano animalan ton, okus je obao i lagano slatkast, passito, grožđica , gorka čokolada, obli tanini, svježe kiseline, punog okusa, sočno s lijepim notama evolucije, dugačkog i sočnog završetka, već se može piti ali može još godinama naprijed, vrlo interesantno vino za gastronomiju.

               Tomaz Teran Barbarossa 2016 14%                  91

Selekcija najboljeg grožđa, prinos 1 kg. po čokotu, 25 dana maceracije, 2 godine u malim i velikim bačvama, 3 mjeseca u tanku i potom punjenje u bocu, Kaldir.

Mlada  crveno ljubičasta boj i ima je puno, mirisom dominiraju trešnje, svjež, živahan i čist bouquet, maline , fini utjecaj hrasta, elegantan i kompleksan miris, u okusu je vino sočnog i oblog početka, svježe kiseline, obli tanini, puno voća, višnje i trešnje, elegantno se osjeti i drvo, tanini su još dosta naglašeni, vino je mlado i treba mu vremena da se razvije ,klasičan bogati Teran.

               Tomaz Teran Barbarossa Superior 2017 16%        91/92

Prva berba i tek punjeno u bocu , dio grožđa se prosušuje na trsu a, dio na slami u kašetama, grožđe dolazi 70 % sa pozicije Brkač i 30 % Kaldir, duga maceracija, 2 godine u velikim i malim bačvama , nakon toga sljubljivanje u tanku i punjenje u bocu.

Više boje nego prethodno vino, bouquet ja lagano herbalan u početku, zemljani tonovi, suhe šljive i višnje, plavi sir, lagano reduktivan u ovom trenutku, treba mu vremena da se otvori, na početku okus ja obao i sočan s lagano slatkim impresijama, vrlo voćan, dobro se osjeti utjecaj bačve, kava, mocca, tamna čokolada, vanilija, tanini su zaobljeni i kiseline su svježe, treba vremena da se utjecaj drva bolje integrira , mlado.

               Benvenuti Teran Anno Domini 2016 13,5%           92

2016 je bila , što bi se reklo, školski idealna godina, branje je bilo polovicom desetog mjeseca, 20 do 25 dana maceracije , 2 godine zrenja u velikim bačvama, 100% malolaktika, Kaldir

Puno boje , mlada crveno ljubičasta, elegantan miris, tipično Teranski, puno trešanja, čist i iskren, lagano mirodijski, duhan i papar, zaobljeno i sočno na početku, puno voća, obli tanini i svježe kiseline, krasan balans, mineralnost, jako dugačkog završetka, čisto lijepo i vrlo pitko.

               Benvenuti Teran Anno Domini 2012 14%             93/94

2012 je bila ekstremna godina ali u pozitivnom smislu, jako sušna također, berba je bilo nikad ranija odmah na početku desetog mjeseca, 20 do 25 dana maceracije , 2 godine zrenja u velikim bačvama, 100% malolaktika, Kaldir

Jako puno boje koja je još uvijek jako živahna, krasan miris, zreo i elegantan, trešnje, mineralnost, lagano cvjetne arome, , šumske ljubičice čist i iskren miris, sočan i zaobljen početak, svježe voće, trešnje, elegantan i snažan u isto vrijeme,, perfektan balans, obli tanini svježe kiseline, vrlo dugačko, još uvijek vrlo živahno, iznimno pitko sa puno finesa, može još dosta godina podnijeti, top Teran.

Sandi Paris, KlaudioTomaz, Albert Benvenuti, Nikola Fakin, Saša Špiranec, Valter Valenta, Robi Bertoša, Nikola Benveniti.

BOŠKINAC- bura, loza i čovjek

Obiteljska tradicija proizvodnje vina, Borisa Šuljića-Boškinca  i njegove obitelji, seže do deset generacija unazad, iako kao mali nije baš volio rad oko vinove loze, naime dok su se ostali vršnjaci kupali on je morao sa ocem raditi u vinogradu, ipak je odlučio istu nastaviti.

Naime , nakon zlatnog doba vinarstva, kako otoka Paga a, moglo bi se reći i ostatka Dalmacije, koje je bilo između dva rata i koje je nastalo kao odgovor na filokseru koja je poharala vinograde okolnih država i velike potražnje vina na Europskom tržištu, pojavom te iste bolesti na otoku, dolazi do laganog ali konstantnog pada uzgoje vinove loze na otoku. Još kao mali, sjeća se da je sa ocem išao u Sloveniju prodavati vina ali onda dolazi turizam i vinogradarstvo polako ali sigurno odlazi u drugi plan.

Boris ipak 2000 godine odlučuje zasaditi novi vinograd. Prije toga je istraživao koje su se sorte prije uzgajale na otoku, ali je uspio, u dovoljnim količinama, naći samo lokalnu sortu Gegić, koju je i zasadio.Za ostale koje su gotova u potpunosti nestale , nažalost nije mogao naći dovoljno plemki za napraviti sadnice koje bi ekonomski bile isplative. Međutim njegova ideja za sadnju vinograda je bila inspiriran vinima iz Bordeauxa i zato  je odlučio zasaditi internacionalne sorte i to ponaosob Cabernet Sauvignon i Merlot. To je i napravio tijekom 2000te i 2001ve godine. Zasađeno je ukupno 5 ha i to sa uglavnom već spomenutim sortama i u manjem broju Chardonnayom i Sauvignon Blancom.

Vinogradi se nalaze na sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu, pri vrhu, Novaljskog polja na 40 do 50 metara nadmorske visine , na pola puta između Novalje i Stare Novalje, na južnim padinama otoka Paga. Te iste godine , 2000te, gradi se i mala vinarija a u sklopu nje nakon toga također restoran i boutiqe hotel i sve to pod istim imenom, Boškinac, koje je ujedno i nadimak obitelji Šuljić već nekoliko generacija.

Boris i ekipa prvi put beru grožđe 2004 i 2005 godine i pokušavaju, inspiriran Bordeaux blendom, od njega napraviti vino, međutim te berbe, po Borisovim riječima nisu referentne za ovo što danas Biškinac jest.

Prva prava berba je bila 2006 godine i od tada započinje život i povijest vinarije i vina  "Boškinac".

Ovo vino je od početka blend 55% Merlota i 45% Cabernet Sauvignona i do dan danas je ostao nepromijenjen a, po riječima Borisa neće se ni u budućnosti mijenjati. Vino nakon sedmodnevne maceracije i završetka fermentacije odležava,  sortno odvojeno, u malim hrastovim bačvama od francuskog hrasta , bačvarija Seguin Moreau i Nadalié ,23 do 25 mjeseci. Bačve su medium toasting i svake godine se koristi 50% novih dok su ostatak stare bačve. Nakon odležavanja vino se sljubljuje u RVS tanku, puni u bocu i u ovom trenutku, nakon 3 do 4 godine izlazi na tržište. Želja Borisova je da vino u budućnosti izlazi na tržište 7 godina nakon berbe , jer je to po njemu idealan trenutak za puštanje vina na tržište. U početku je bio veliki pritisak tržišta i trgovaca, pogotovo nakon berbe 2009, koji su utjecali na to da je vino izlazilo jako brzo na tržište, pa čak i nakon 3 mjeseca, što po riječima Borisa nije bilo dobro za vino. No to se je na sreću tijekom vremena promijenilo i vino sada dolazi na tržište u puno boljoj kondiciji nego u prošlosti ali još uvijek ne u optimalnom po riječima vinara. . Godišnja proizvodnja varira između 9.000 i 12.000 litara , zavisno o berbi kakva je bila i to bi tako i u budućnosti trebalo biti.

"Količina se neće mijenjati samo kakvoća", govori nam Boris.

Rad u vinogradu je tradicionalan i za zaštitu se koriste samo modra galica i sumpor. Vinograd nije gnojen već 14 godina, dakle loza se jako puno mora boriti da bi dala plod, moram priznati da se ovdje nisam u potpunosti složio sa filozofijom vinara i mislim da bi lozi ipak svakih 5, 6 godina trebalo malo dati organskog gnojiva, ali tko sam ja da mu sudim.

Međutim ni to pa ni bolesti niti suše nisu najveći problem da bi se na Pagu dobilo zdravo i dobro grožđe i od njega napravilo vino. Naime najveći problemi Boškinca nisu ni prije spomenuti čimbenici pa čak ni čovjekov rad, osim jedan puta, nego je to BURA i njome uzrokovani SUŠTRAP . Kako nam je Boris tijekom degustacije ispričao, Pag je poseban , lijep ,pitom, zelen ali i kameno pust. Bura, koja je od dijela otoka napravila , pogotovo sjevernu stranu, gdje najjače puše, kamenu pustinju, tu i tamo pohara i vinograde i gotovo ih potpuno uništi, kao što je bilo 2019. Te godine je uništeno 99,5 posto berbe. SUŠTRAP" , kako je na Pagu zovu, je pojava kada ,tijekom uznapredovale vegetacije u svibnju, zapuše jaka mokra bura koja nanese sol po vinogradu a, potom slijedećih dana dobro ugrije sunce. To uzrokuje da kompletna lisna masa u vrlo kratkom vremenu cca. dva do tri dana pocrni i izgori, što onda uzrokuje zastojem razvojnog ciklusa i gubitka berbe, jer bez lisne mase plod to jest grožđe se ne može dalje razvijati. Tijekom degustacije Boris nam je špricao da se dobro sjeća jednog događaja  kad je još jako mali. Jednog dana se je otac vratio kući iz vinograda slomljen sa suzama u očima, sjeo i počeo plakati sav očajan dok je njega majka sklanjala da ga ne gleda. SUŠTRAP je uništio cijeli vinograd i prihod od kojeg je trebalo živjeti.

SUŠTRAP, je 2019 godine koji se je dogodio u svibnju, pak Borisa naveo da napravi posebno vino za posebnu priču. Naime, vozeći se na posao pored vinograd i gledajući ih  sjetio se je prijatelja Domagoja Jakopovića Ribafisha koji je tragično izgubio jako mladog sina, što je po Borisovim riječima njegov gubitak berbe svelo na zanemariv u usporedbi sa Domagojevim. Odlučio je da od toga malo grožđa što je ostalo napravi „vino za srce a ne za nepce“ i da ga pokloni udruzi RokOtok. Vino je nazvano Potribica , 1973 boce je napravljeno i rasprodano je u roku od par sati a sav novac je ustupljen udruzi. Nema riječi kojima se može ova plemenita Borisovoj gesta opisati.

"Mi smo samo medij, koji prihvaća to grožđe i što je priroda dala a, mi uspijemo u borbi sa prirodom sačuvati i preraditi", su riječi Borisa Šuljića kojima najbolje opisuje njegov pristup pravljenju vina Boškinac. Berba je do sada , a tako će biti i u buduće jako ovisna o prirodnim uvjetima, koji na Pagu , često i nisu baš čovjeku naklonjeni.

"Sraz sa divljom prirodom Paga veliki je izazovi i to mi je inspiracija. Kada se, nakon putovanja po Mediteranu, vratim doma jako me ubija ljubomoran kada vidim da je bura kod nas odnijela sve da je sve crno a da je tamo naokolo je sve zeleno", govori Boris. Ali upravo ta neprekidna borba sa burom, koja je dio otoka pretvorila u kamenu pustinju, je vječita motivacija i pokretač ovog vinara i jedan od glavnih tvorac paškog terroir. Područje okolo vinograda je pravi dokaz tog ekstremnog okruženja u kojemu ovo vino nastaje a, ono se sastoji od borove šume i zelenih stoljetnih maslinika dok je ostatak prostora bura pretvorila u slanu kamenu pustinju.

Tijekom degustacije kušali smo vina berbi iz perioda 2006 do 2016 godine i to njih ukupno 9. Dvije berbe nisu su napravljene i to 2008 kako nam Boris priča, poradi njegove pogreške. Naime kao početnik nastojao je što prirodnije raditi i minimalno prskanjem tretirati vinograd. Prethodne godine su klimatološki bile jako dobre što je rezultiralo jako malim brojem tretiranja vinograda kako modrom galicom tako i sumporom . To ga je navelo da povjeruje se nalazi u idealnom i bogom danom okruženju pa je odlučio da te godine vinograd tretirati samo tri puta, upola manje nego obično. Rezultat je bio katastrofalan, pojavila se je pepelnice koja je u ništila kompletnu berbu. Druga godina je bila 2014 koja je poznata kao katastrofalna godina u cijeloj Europi i treća je kako sam već spomenuo bila 2019. Dakle od mogućih 14 berbi do sada su propale 3 što samo po sebi govori koliko su teški uvjeti da bi se napravilo dobro vino koje zaslužuju da nosi ime Boškinac.

Kako je Boris na kraju kušanja rekao :"Priroda je napravila sve , ja sam bio medij i u najtežim trenutcima ,a bilo ih je, nisam odustajao od klase , uvijek smo kupovao najbolje bačve, iako nisam imao novaca za olakšati sebi i firmi život i držao sam vina dvije godine u njima. Mi ćemo i dalje biti boutique vinarija, borit ćemo se i hrvati sa prirodom i nemamo iluzije da ćemo mi uvijek biti pobjednici, znam da ćemo tu i tamo izvojevati pobjedu a, ona će onda biti slasna kao što su i večeras neka vina bila slasna".

Ja bih još na kraju dodao da je ovo kušanje otkrilo filozofiju vinara i mogućnosti terroira Paga. Inspiriran francuskim vinima, Boris je možda htio napraviti vina koja bi bila kopija Bordeaux, ali mu srećom to nije uspjelo, već je napravio Pag. Posebnu priču sa puno karaktera i prepoznatljivost, vina koja pokazuju filozofiju vinara i ekspresiju paškog terroira, vina prepoznatljiva i posebna, koja mogu bez problema stari i 20 godina.

Kušanje je organizirao Saša Špiranec i njegove ekipe i održan  5og ožujka dan prije Vinart Gran Tastinga 2020.

2016             91/92

Dobra boja, mlada i živahna, klasičan Bordeaux bouquet , mineralnost i jako puno crnog voća, lagani zemljani tonovi , trešnje i fini utjecaj hrasta, okus započinje mekano i zaobljeno sa puno voća i elegancije, zaobljeni i zreli tanini, svježe kiseline, jako mlada treba mu vremena da se razvije, klasično vino.

2015             88

Boja slična prvom vinu vrlo mlađahna, miris je manje ekspresivan, lagan mineralnost se osjeća i ima puno više trešnje nego prethodno vino, fin miris sa laganim utjecajem hrasta, u ustima je vino malo manje oblo i mekano sa finom voćnošću ponaosob trešnje i višnje, svježijeg okusa i nešto tvrđim taninima s malko suhim završetkom, malo mu nedostaje voćnosti u završetku u usporedbi s prethodnim vinom.

2013             90/91

Svjetlija boja u usporedbi sa prethodnim vinima s laganim tonovima razvoja, bouquetom u početku prevladavaju mirisi trešanja i višanja a, nakon toga  dominaciju preuzimaju suhe šljive i kupine, klasičan primjer zrelog mirisa, okusom vino je puno, sočno i oblo, zrelo također, klasičan okus sa puno dužine i svježine, zaobljeni i mekani tanini, kava, mocca, fino izbalansirano, elegantno i vrlo užitno za sada piti.

2012              91

Boja je mlađahna i ima je više nego u prethodnom vinu, nosom dominiraju kremaste arome, zemljani tonovi, očit utjecaj Merlota, zreo i klasičan miris u ustima je vino oblo i zrelo, sočno sa puno crnog voća, vrlo dugačko i izbalansiranog završetka, klasičan okus, jako dobro vino.

2011              92/93

Jako puno boje sa jasnim tonovima razvoja, miris je zreo s puno crnog voća ponaosob suhe šljive, kremast s zemljanim tonovima, tamne trešnje i lagani utjecaj hrastovih bačvica, okusom je vino oblog i sočnog početka , zrelo s puno trešanja i višanja, zaobljeni tanini klasičan okus s vrlo dugačkim završetkom, perfektno sazrelo za uživati u njemu ali ga se može i još čuvati, top .

2010             90/91

Jasan utjecaj godina u boji ali je još uvijek ima dosta, mirodijski miris s puno crnog voća pogotovo suhih šljiva, klasičan miris, zrelo kremasto voće s tonovima gljiva i humusa, vino je sočno s prekrasnim notama hrasta, nešto suši tanini nego kod prethodnog vina, klasičan primjer zrelog vina.

2009              93/94

Boja, koje još uvijek ima dosta, je vidljivo evoluirala prema smeđim nijansama, bouquet je vrlo klasičan za zrela vina, prepun tercijarnih aroma grožđica , crnih maslina, kože, duhana, mocca i tamne čokolada, u ustima  je vino puno i sočno s jako puno voća ponaosob tamnih trešanja, tanini su obli dobre i živahne kiseline pridonose jako dugačakom i živahnom završetku, top vino. 

2007             89/90

Vidljivo sazrela boja, dominiraju smeđi tonovi, miris je evoluirao i razvio se ka tercijarnim aromama, duhan , mirodije , crno voće ponaosob suhe šljive, okus je zaobljen, sočan s svježim visokim kiselinama, manje kompleksno nego prethodno vino, malko tanje s malo suhim taninima u završetku.

2006             87/88

Evoluirana ali vrlo živahna boja za godine koje vino ima, u nosu je vino evoluiralo, prvo lagani oksidativni ton a, potom ipak živahno miris, crne trešnje i suhe šljive, okus je razvijen i zreo, crno voće, suhe šljive, kava i mocca, malko suhi tanini koji se odražavaju u lagano suhom završetku koji je relativno dugačak.