Ivan Damjanić i njegova filozofija vina

Iako je Ivanov pradjed Giorgio Jurković obrađivao 30 ha. vinograda  i 1928 godine u Parizu na EXPOSITION DU BIEN-ETRE  za crveno vino dobio Grand prix i zlatnu medalju, trebalo je proći gotovo sto godina da bi se o vinariji obitelji Damjanić ponovo  na veliko počelo pričati. Tu novu priču je započeo mladi Ivan Damjanić, kojeg susjedi po majci zovu mali Jurković, prvim vinom koje je napravio 1999 godine ali bi se moglo reći da tek,  prvim vinom koje je punio u boce, 2004 godine započinje prava nova vinska priča vinarije Damjanić. Trenutno obrađuju 10,5 ha. vinograda u okolici Fuškulina, nadomak Poreča, gdje se nalazi i vinarija. Vinogradi su raspoređeni na 13 različitih lokacija i većina je zasađena Malvazijom. Nadmorska visina varira između 75 metara iznad mora, gdje se nalazi i samo mjesto Fuškulin, pa se spuštaju do  20 metara nadmorska visine u smjeru mora. Sastav zemljišta je uglavnom duboka i mjestimično skeletoidna crvenica. Klima je jako do izrazito topla sa malim količinama padavina, prosječno oko 600 mm. Godišnje, što je uistinu jako malo. Za malvaziju su jako važni dvije mikro lokacije na kojima se nalaze vinogradi i to upravo zbog velike različitosti klimatskih uvjeta. Jedna pozicija koja je moglo konstantno topla daje vinu strukturu, mekoću, i alkohol , dok je druga puno više promjenljiva i temperaturno različita te dodaje vinu svježinu i mineralnost. Trenutno vinarija proizvodi 60000 boca vina i uglavnom je to malvazija.

Rad u vinogradu, jako je važno napomenuti, je obilježen strogom selekcijom prinosa. Filozofija vinara je da bude određen broj grozdova po čokotu i to se najbolje vidi na malvaziji. Na malvaziji se drži konstanta od 7 do 8 grozdova ili 1400 do 1600  grama po čokotu. Isti princip se odnosi i na vinograde za Premium vina, s tim da je tu selekcija i još stroža . Prvi radovi, nakon pupanja i kada su izboji 10ak cm dugački, su skidanje duplih izboja čime se kontrolira prinos. Godišnje se u prosjeku skine između 30 i 50 posto prinosa. Povodom ovoga lijepo je napomenuti i sljedeću anegdotu.

Naime kada je 2004 prodao motor da bi kupio traktore i zasadio drugi vinograd vijeće staraca je to  komentiralo riječima :ovaj mali Jurković je puko., a kada je grožđe slijedećih godina došlo na rod a on u jutro sam obilazio i skidao grozdove, komentar je bio : ovaj je skroz do kraja pošo, ovaj se drogira, tek mu je rodilo a on baca grožđe, da ne baca imao bi duplo više grožđa i duplo veću vinariju.

Međutim da bi se napravilo vino kakvo Ivan želi ovaj pristup je neizbježan. I taj se pristup provodi od 2009 što se osjeti u kvaliteti grožđa i vina.

Berbe je 95 % ručna i odvija se slijedeći način: selekcija grozdova na lozi  koji potom idu u kašete od 22 kilograma, transportira se što je moguće prije u vinariju , cca 60 minuta, gdje se pravi druga selekcija na stolu. Potom se samotokom i prešanjem mošt odvaja od pokožice i ide u INOX tankove. 20% masulja pak ide u proces „KRIOMACERACIJE“, to jest hladna maceracija na pokožici u trajanju od oko 24 sata kako bi se postigla veća struktura koja kasnije pomaže u prikrivanju uglavnom visokih alkohola. Fermentacija se odvija na 14-16 °C i korist se 3 do 5 vrsta kvasaca, opet ovisno o tome kakva je berba bila. Vino nakon toga odležava 2 do 3 mjeseca na finom talogu u INOX tankovima, potom slijedi bistrenje ,punjenje i odležavanje u boci , te po potrebi izlazi na tržište. Ovaj način berbe, maceracije i fermentacije Malvazije je ustaljena praksa i ne razlikuje puno od godine do godine. Različitosti, koja se i ako se pak doge, su isključivo uvjetovane  klimatološkim situacijom godine a, te razlike  su još drastičnija selekciji prilikom ručne berbe kako u vinogradu tako i u podrumu te u provođenju djelomične , 20% vina, malolaktičke fermentacije. Spomenute različitosti se odnose na grožđe iz kišnih godinama kako bi se smanjio udio jabučne kiseline i omekšalo vino. Alkoholi variraju 12,8 do 13,5 a, pH se kreće u rasponu od 3,25 i 3,45

Na degustaciji, koja je organizirao Saše Špiranca i njegovog tim, Ivan Damjanić je predstavio vertikalu Malvazije i Malvazije Akacije. Kušana vina su bila iz berbi vremenskog raspona od 2007 do 2016.

Malvazija istarska kušana je redoslijedom starije berbe prema mlađoj i to su bila vina iz berbi 2010 do 2016 dakle njih 7, i sve su pod istom etiketom koja je u upotrebi od 2010  a i danas se koristi.

Vertikala Malvazija istarska

Malvazija 2016                  89/90

Suha godina sa jako suhim srpnjem i suhim ljetom koji je završilo sa mokrim rujnom, berba je bila jako brza i ispala je dobra.

Dobra boja, čist lijep i iskren miris, vrlo mineralan i voćan, u ustima je vino oblo, raznoliko, kremasto lagano gorkaste impresije, vrlo dugačko, gastronomsko vino pur sang.

Malvazija 2015                  88/98

Topla godina, uniformno zrelo grožđe i nije bilo velike razlike između dviju mikro lokacija gdje se vinogradi nalaze, iako su sušni periodi bili dugi padaline su bile dobro raspoređene tako da loza nije patila što se odrazilo u uravnoteženoj berbi koja je trajala svega 5 do 6 dana.

Dobra boja, čista lijepa malvazija, mineralna i slankasta mirisa sa laganim notama meda, okus je  u početku obao, lagana gorčina en kremoznost, čist i dugačak završetak sa puno materije, gastronomsko vino.

Malvazija 2014                  88/89

Izrazito mokra godina 1170 mm. kiše, duplo od normalnih padalina sa drastičnom selekcijom tijekom berbe, 20% malolaktička fermentacija i dva mjeseca duže odležavanje na kvascima u INOX tankovima.

Malo manje boje, mirisom dominira tijesto za kruh i kvasac, čist miris, iskreno vino, u ustima je vino lijepo sočno sa citrusnim notama, puno dužine i materije, oblog i sočnog završetka, vino za uz jelo.

Malvazija 2013                  87/88

Topla godina 40po danu, malo kiše , samo 500 mm. ali su noći bile jako , jako hladne

Dobra boja, čisto , slankast i mineral miris sa notama limeta, okus je mineralan , slankast, dobra dužina čista malvazija sa laganim notama lupinastog voća i gorkastim završetkom, gastronomsko vino.

Malvazija 2012                  87

Topla izrazito , topli dani i tople noći, loza je bila konstantno pod pritiskom topline.

Malo manje boje nego prethodno vino, lijep voćan miris, bijelo voće i cvjetne impresije, okus je mineral i slankast, još uvijek puno voća, lagano gorkast i obao završetak, dobra dužina, lupinasto voća, svježe još uvijek, gastronomski jako interesantno.

Malvazija 2011                  87/88

Izrazito vruća godina, jako mokra u početku tijekom cvatnje i u šestom mjesecu nakon toga dva i pol mjeseca izrazito topla i suha i trebalo je dobro zaštititi grožđa od sunca sa manjim skidanjem lišća nego obično i tko je to napravio imao je veliku godinu.

Dosta boje i intenzivna je, cvjetne arome i kremen su prve impresije mirisa nakon toga se osjeti lagano oksidativan ton pa potom medaste arome, okus je sočan s laganim gorkasti impresijama, vrlo sočno sa relativno dobrim završetkom, snažan kraj i lagano oksidativan, osjeća se utjecaj godina.

Malvazija 2010                  88/89

Izrazito mokra godina, sa drastičnom selekcijom tijekom berbe, te godine su ga nazvali Gagramel jer je berače konstantno nadgledao kako beru i da ne bacaju nego lagano slažu grozdove u kašetu da bi se izbjegla prerana oksidacija ( normalno berač ručno ubere 800-1000 kg grožđa na dan a, u ovoj godini je 15 berača bralo 3000 kilograma grožđana dan), 20% vina je prošlo malolaktičku fermentaciju.

Jako puno boje, miris je lagano oksidativan i sreo, kombinacija mineralnosti, kremena i lupinastog voća, čist miris koji se otvara i dobiva na kompleksnosti stajanjem u čaši u ustima je vino lagan slankastog početka, citrusi i kremen, još uvijek živahno s dobrim završetkom i balansom, dobro vino i vrlo gastronomsko.

                           Vertikal malvazija Akacija 

Ideja upotreba Akacije javlja se 2005-2006 godine a, inspirirana je vinom koje je pravio njihovi noni. Naime , do 1945 Istra je bila pod Italijom i sva oprema za proizvodnju grožđa, pa tako i bačve, je dolazila iz Italije. Međutim kada Istra postaje dio Jugoslavije trgovina sa Italijom gotova pa da se zaustavlja. Nove hrastove bačve nisu više dolazile iz Trsta i stare je trebalo popravljati. Dužice su mijenjali lokalni bačvari i to drvom koje su imali na raspolaganju, a to je uglavnom bila Akacija što je rezultiralo bačvama u kojima je nakon svakih nekoliko hrastovih bilo po pet ili šesta dužica od Akacije. Ovaka vina su bila drugačijeg okusnog profila , aromatičnija i svježija. I tako kušajući , tu negdje 2005,  Malvaziju iz Akacije jednog svog kolega koja ga je podsjetilo na nonovo vino, Ivan dolazi na ideju da i sam napravi nešto slično. U početku, dakle od 2007 godine, su se koristile bačve od isključivo hrvatskih bačvara da bi se 2011 prešlo na bačvarije iz Francuske i Austrije. Uzrok prelaska na strane bačve je bila nestalna kvaliteta bačvica od domaćih bačvara što se je puno odražavalo na kvaliteti koja je obilježavala vina odležala u njima. Prelaskom na francuske i austrijske bačvice ta se raznolikost izgubila, što je dovelo do finijih i homogenijih vina a, ponaosob glede taninskog utjecaja bačve na vino.

Proces vinifikacije se, u odnosu na svježu malvaziju, razlikuje u tome da masulj ide na 100% kriomaceraciju u trajanju od 17 do 24 sata, prešanje  je puno laganije, do maksimalno 0,6 bara. Koriste se također selektirani kvasci, maceracija ja na malo višoj temperaturi, 15 do 17°C , 100%na  malolaktička fermentacija i to u drvu. Vino odležava u bačvicama na finom talogu 12 mjeseci te nakon toga bistrenje i punjenje odležavanje prije puštanja na tržište još bar godinu u boci. Alkoholi su između 13 i 13,7%

Akacija je kušana iz perioda 2007 do 2016, redoslijedom od mlađe prema starijoj i to njih svega 5 .

Malvazija Akacija 2016          90

Izrazito topla godina sa kišnom berbom

Dobra boja, miris je obao kremast i cvjetan s puno bijelog voća i elegancije, u ustima je vino oblog početka, fine medaste note i kremoznost, lupinasto voće sočnost i puno, osjeća se utjecaj drva, maslacu završetku, gastronomsko vino.

Malvazija Akacija 2012          88/89

Topla izrazito , topli dani i tople noći,

Više boje nego prethodno vino,

Mirisom dominira primarno voće, citrusi , morska sol i papar, okus je u početku tvrd , ali postaje elegantan sa jako finom utjecajem akacije, medenastog završetak, gastronomski jako interesantno

Malvazija Akacija 2011          89

Jako topla, nove bačve iz Francuske i Austrije i od tada počinje pravi put Akacije.

Puno boje, mirisom dominiraju arome meda s laganim mirodijskim štihom, u ustima je vino svježe, citrusno, lagano gorkasto sa dobrim završetkom i osjetnom utjecajem drva, vino za uz jelo.

Malvazija Akacija 2010          89

Izrazito mokra godina, Hrvatske bačvice

Ista boja kao i prethodno vino, slankasto morske impresije u mirisu, iskreno i čisto s laganim notama petroleja, čist i voćan početak , elegantan okus se nastavlja u kontaktu sa ustima, lagana gorčina i lupinasto voće u finalu, inspirativno gastronomsko vino

Malvazija Akacija 2007          90

Isključivo drvo Akacije od Hrvatskih vinara, loša kvaliteta izrade veliki utjecaj na vino, jače paljene bačve, topla godina.

Puno boje, miris ja aromatičan , istočnjačke mirodije, soja i korica od mandarina, okus je jako sličan mirisu, još uvijek živahno i svježe s laganim gorkastim završetkom, vrlo gastronomsko vino

Prva berba Clemente Blanc je napravljen 2015, ovo je kupaža bijelih sorti koja je nastala kao odgovor na crvenu . 2013 zasađen je manji vinograd sa Pinot Bijelim koji je namijenjen da bude sastavni dio ove kupaže. U početku se je razmišljalo staviti i Sauvignon Blanc ali se je od toga odustalo . Ivan govori kada je vino prvi put napravljeno nije očekivao uspjeh koje je ovo vino postiglo. Kupažu čine 60% Malvazija 30 % Chardonnaya  i 10% Pinot Bijeli. Berba je ručna što je moguće brža sa još strožom  selekcijom grozdova a, pogotovo u podrumu na stolu , 100% kriomaceracija u trajanju od  18 do 24 sata na temperaturi od 7do 10°C potom prešanje i fermentacija na  od 15 do 16 °C  uz upotrebu dviju vrsta kvasaca. Vino nakon toga odležava na finim kvascima  u bačvicama od Francuskog hrasta 225 i 300 litara . Talog dok se miješa, miješa se svako 7 dana, nakon godinu dana provedenih u bačvi vino puni se u bocu te odležava u boci minimum godinu dana  prije puštanja na tržište. Alkohol 13 do 14 5 zavisi od godine. Ph 3,4 do 3,55 .Malvazija fermentira odvojeno a Chardonnay i Pinot Bijeli zajedno. Bačvice su mješavina  30 do 35 % novog drva dok je ostatak je druga, treća i četvrta godina, isključivo se koristi francuski Francuski.

Clamante Blanc 2017            92+

Treća berba, toplija godina, nove bačvice gotovo da nisu paljene, i dugotrajnije miješanje kvasaca.

Dobra boja ne baš puno, miris je cvjetan i mirodijski, kamilica, narančin cvijet, mineralan i čist miris, okus je čist, svjež s primarnim utjecajem drva u ovom trenutku, lupinasto voće, oblo i sočno sa puno voća i jako dugačakog završetka, gastronomsko vino pur sang, mlado treba mu vremena da se razvije.

Na kraju bih još htio napomenuti da su vina pokazala i dokazala filozofiju vinara i po mom osobnom mišljenju Damjanićeva vina su najgastronomskija vina u Istri, vina koja traže i vape da ih se dobro poprate sa dobrim jelom. Ovo su vrlo inspirativna vina za kuhare i toplo ih preporučam svakom kuharu koji želi visku inspiraciju jer sam uvjeren da će ih ova vina inspirirati da naprave prave mala gastronomska čuda.