BOŠKINAC- bura, loza i čovjek

Obiteljska tradicija proizvodnje vina, Borisa Šuljića-Boškinca  i njegove obitelji, seže do deset generacija unazad, iako kao mali nije baš volio rad oko vinove loze, naime dok su se ostali vršnjaci kupali on je morao sa ocem raditi u vinogradu, ipak je odlučio istu nastaviti.

Naime , nakon zlatnog doba vinarstva, kako otoka Paga a, moglo bi se reći i ostatka Dalmacije, koje je bilo između dva rata i koje je nastalo kao odgovor na filokseru koja je poharala vinograde okolnih država i velike potražnje vina na Europskom tržištu, pojavom te iste bolesti na otoku, dolazi do laganog ali konstantnog pada uzgoje vinove loze na otoku. Još kao mali, sjeća se da je sa ocem išao u Sloveniju prodavati vina ali onda dolazi turizam i vinogradarstvo polako ali sigurno odlazi u drugi plan.

Boris ipak 2000 godine odlučuje zasaditi novi vinograd. Prije toga je istraživao koje su se sorte prije uzgajale na otoku, ali je uspio, u dovoljnim količinama, naći samo lokalnu sortu Gegić, koju je i zasadio.Za ostale koje su gotova u potpunosti nestale , nažalost nije mogao naći dovoljno plemki za napraviti sadnice koje bi ekonomski bile isplative. Međutim njegova ideja za sadnju vinograda je bila inspiriran vinima iz Bordeauxa i zato  je odlučio zasaditi internacionalne sorte i to ponaosob Cabernet Sauvignon i Merlot. To je i napravio tijekom 2000te i 2001ve godine. Zasađeno je ukupno 5 ha i to sa uglavnom već spomenutim sortama i u manjem broju Chardonnayom i Sauvignon Blancom.

Vinogradi se nalaze na sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu, pri vrhu, Novaljskog polja na 40 do 50 metara nadmorske visine , na pola puta između Novalje i Stare Novalje, na južnim padinama otoka Paga. Te iste godine , 2000te, gradi se i mala vinarija a u sklopu nje nakon toga također restoran i boutiqe hotel i sve to pod istim imenom, Boškinac, koje je ujedno i nadimak obitelji Šuljić već nekoliko generacija.

Boris i ekipa prvi put beru grožđe 2004 i 2005 godine i pokušavaju, inspiriran Bordeaux blendom, od njega napraviti vino, međutim te berbe, po Borisovim riječima nisu referentne za ovo što danas Biškinac jest.

Prva prava berba je bila 2006 godine i od tada započinje život i povijest vinarije i vina  "Boškinac".

Ovo vino je od početka blend 55% Merlota i 45% Cabernet Sauvignona i do dan danas je ostao nepromijenjen a, po riječima Borisa neće se ni u budućnosti mijenjati. Vino nakon sedmodnevne maceracije i završetka fermentacije odležava,  sortno odvojeno, u malim hrastovim bačvama od francuskog hrasta , bačvarija Seguin Moreau i Nadalié ,23 do 25 mjeseci. Bačve su medium toasting i svake godine se koristi 50% novih dok su ostatak stare bačve. Nakon odležavanja vino se sljubljuje u RVS tanku, puni u bocu i u ovom trenutku, nakon 3 do 4 godine izlazi na tržište. Želja Borisova je da vino u budućnosti izlazi na tržište 7 godina nakon berbe , jer je to po njemu idealan trenutak za puštanje vina na tržište. U početku je bio veliki pritisak tržišta i trgovaca, pogotovo nakon berbe 2009, koji su utjecali na to da je vino izlazilo jako brzo na tržište, pa čak i nakon 3 mjeseca, što po riječima Borisa nije bilo dobro za vino. No to se je na sreću tijekom vremena promijenilo i vino sada dolazi na tržište u puno boljoj kondiciji nego u prošlosti ali još uvijek ne u optimalnom po riječima vinara. . Godišnja proizvodnja varira između 9.000 i 12.000 litara , zavisno o berbi kakva je bila i to bi tako i u budućnosti trebalo biti.

"Količina se neće mijenjati samo kakvoća", govori nam Boris.

Rad u vinogradu je tradicionalan i za zaštitu se koriste samo modra galica i sumpor. Vinograd nije gnojen već 14 godina, dakle loza se jako puno mora boriti da bi dala plod, moram priznati da se ovdje nisam u potpunosti složio sa filozofijom vinara i mislim da bi lozi ipak svakih 5, 6 godina trebalo malo dati organskog gnojiva, ali tko sam ja da mu sudim.

Međutim ni to pa ni bolesti niti suše nisu najveći problem da bi se na Pagu dobilo zdravo i dobro grožđe i od njega napravilo vino. Naime najveći problemi Boškinca nisu ni prije spomenuti čimbenici pa čak ni čovjekov rad, osim jedan puta, nego je to BURA i njome uzrokovani SUŠTRAP . Kako nam je Boris tijekom degustacije ispričao, Pag je poseban , lijep ,pitom, zelen ali i kameno pust. Bura, koja je od dijela otoka napravila , pogotovo sjevernu stranu, gdje najjače puše, kamenu pustinju, tu i tamo pohara i vinograde i gotovo ih potpuno uništi, kao što je bilo 2019. Te godine je uništeno 99,5 posto berbe. SUŠTRAP" , kako je na Pagu zovu, je pojava kada ,tijekom uznapredovale vegetacije u svibnju, zapuše jaka mokra bura koja nanese sol po vinogradu a, potom slijedećih dana dobro ugrije sunce. To uzrokuje da kompletna lisna masa u vrlo kratkom vremenu cca. dva do tri dana pocrni i izgori, što onda uzrokuje zastojem razvojnog ciklusa i gubitka berbe, jer bez lisne mase plod to jest grožđe se ne može dalje razvijati. Tijekom degustacije Boris nam je špricao da se dobro sjeća jednog događaja  kad je još jako mali. Jednog dana se je otac vratio kući iz vinograda slomljen sa suzama u očima, sjeo i počeo plakati sav očajan dok je njega majka sklanjala da ga ne gleda. SUŠTRAP je uništio cijeli vinograd i prihod od kojeg je trebalo živjeti.

SUŠTRAP, je 2019 godine koji se je dogodio u svibnju, pak Borisa naveo da napravi posebno vino za posebnu priču. Naime, vozeći se na posao pored vinograd i gledajući ih  sjetio se je prijatelja Domagoja Jakopovića Ribafisha koji je tragično izgubio jako mladog sina, što je po Borisovim riječima njegov gubitak berbe svelo na zanemariv u usporedbi sa Domagojevim. Odlučio je da od toga malo grožđa što je ostalo napravi „vino za srce a ne za nepce“ i da ga pokloni udruzi RokOtok. Vino je nazvano Potribica , 1973 boce je napravljeno i rasprodano je u roku od par sati a sav novac je ustupljen udruzi. Nema riječi kojima se može ova plemenita Borisovoj gesta opisati.

"Mi smo samo medij, koji prihvaća to grožđe i što je priroda dala a, mi uspijemo u borbi sa prirodom sačuvati i preraditi", su riječi Borisa Šuljića kojima najbolje opisuje njegov pristup pravljenju vina Boškinac. Berba je do sada , a tako će biti i u buduće jako ovisna o prirodnim uvjetima, koji na Pagu , često i nisu baš čovjeku naklonjeni.

"Sraz sa divljom prirodom Paga veliki je izazovi i to mi je inspiracija. Kada se, nakon putovanja po Mediteranu, vratim doma jako me ubija ljubomoran kada vidim da je bura kod nas odnijela sve da je sve crno a da je tamo naokolo je sve zeleno", govori Boris. Ali upravo ta neprekidna borba sa burom, koja je dio otoka pretvorila u kamenu pustinju, je vječita motivacija i pokretač ovog vinara i jedan od glavnih tvorac paškog terroir. Područje okolo vinograda je pravi dokaz tog ekstremnog okruženja u kojemu ovo vino nastaje a, ono se sastoji od borove šume i zelenih stoljetnih maslinika dok je ostatak prostora bura pretvorila u slanu kamenu pustinju.

Tijekom degustacije kušali smo vina berbi iz perioda 2006 do 2016 godine i to njih ukupno 9. Dvije berbe nisu su napravljene i to 2008 kako nam Boris priča, poradi njegove pogreške. Naime kao početnik nastojao je što prirodnije raditi i minimalno prskanjem tretirati vinograd. Prethodne godine su klimatološki bile jako dobre što je rezultiralo jako malim brojem tretiranja vinograda kako modrom galicom tako i sumporom . To ga je navelo da povjeruje se nalazi u idealnom i bogom danom okruženju pa je odlučio da te godine vinograd tretirati samo tri puta, upola manje nego obično. Rezultat je bio katastrofalan, pojavila se je pepelnice koja je u ništila kompletnu berbu. Druga godina je bila 2014 koja je poznata kao katastrofalna godina u cijeloj Europi i treća je kako sam već spomenuo bila 2019. Dakle od mogućih 14 berbi do sada su propale 3 što samo po sebi govori koliko su teški uvjeti da bi se napravilo dobro vino koje zaslužuju da nosi ime Boškinac.

Kako je Boris na kraju kušanja rekao :"Priroda je napravila sve , ja sam bio medij i u najtežim trenutcima ,a bilo ih je, nisam odustajao od klase , uvijek smo kupovao najbolje bačve, iako nisam imao novaca za olakšati sebi i firmi život i držao sam vina dvije godine u njima. Mi ćemo i dalje biti boutique vinarija, borit ćemo se i hrvati sa prirodom i nemamo iluzije da ćemo mi uvijek biti pobjednici, znam da ćemo tu i tamo izvojevati pobjedu a, ona će onda biti slasna kao što su i večeras neka vina bila slasna".

Ja bih još na kraju dodao da je ovo kušanje otkrilo filozofiju vinara i mogućnosti terroira Paga. Inspiriran francuskim vinima, Boris je možda htio napraviti vina koja bi bila kopija Bordeaux, ali mu srećom to nije uspjelo, već je napravio Pag. Posebnu priču sa puno karaktera i prepoznatljivost, vina koja pokazuju filozofiju vinara i ekspresiju paškog terroira, vina prepoznatljiva i posebna, koja mogu bez problema stari i 20 godina.

Kušanje je organizirao Saša Špiranec i njegove ekipe i održan  5og ožujka dan prije Vinart Gran Tastinga 2020.

2016             91/92

Dobra boja, mlada i živahna, klasičan Bordeaux bouquet , mineralnost i jako puno crnog voća, lagani zemljani tonovi , trešnje i fini utjecaj hrasta, okus započinje mekano i zaobljeno sa puno voća i elegancije, zaobljeni i zreli tanini, svježe kiseline, jako mlada treba mu vremena da se razvije, klasično vino.

2015             88

Boja slična prvom vinu vrlo mlađahna, miris je manje ekspresivan, lagan mineralnost se osjeća i ima puno više trešnje nego prethodno vino, fin miris sa laganim utjecajem hrasta, u ustima je vino malo manje oblo i mekano sa finom voćnošću ponaosob trešnje i višnje, svježijeg okusa i nešto tvrđim taninima s malko suhim završetkom, malo mu nedostaje voćnosti u završetku u usporedbi s prethodnim vinom.

2013             90/91

Svjetlija boja u usporedbi sa prethodnim vinima s laganim tonovima razvoja, bouquetom u početku prevladavaju mirisi trešanja i višanja a, nakon toga  dominaciju preuzimaju suhe šljive i kupine, klasičan primjer zrelog mirisa, okusom vino je puno, sočno i oblo, zrelo također, klasičan okus sa puno dužine i svježine, zaobljeni i mekani tanini, kava, mocca, fino izbalansirano, elegantno i vrlo užitno za sada piti.

2012              91

Boja je mlađahna i ima je više nego u prethodnom vinu, nosom dominiraju kremaste arome, zemljani tonovi, očit utjecaj Merlota, zreo i klasičan miris u ustima je vino oblo i zrelo, sočno sa puno crnog voća, vrlo dugačko i izbalansiranog završetka, klasičan okus, jako dobro vino.

2011              92/93

Jako puno boje sa jasnim tonovima razvoja, miris je zreo s puno crnog voća ponaosob suhe šljive, kremast s zemljanim tonovima, tamne trešnje i lagani utjecaj hrastovih bačvica, okusom je vino oblog i sočnog početka , zrelo s puno trešanja i višanja, zaobljeni tanini klasičan okus s vrlo dugačkim završetkom, perfektno sazrelo za uživati u njemu ali ga se može i još čuvati, top .

2010             90/91

Jasan utjecaj godina u boji ali je još uvijek ima dosta, mirodijski miris s puno crnog voća pogotovo suhih šljiva, klasičan miris, zrelo kremasto voće s tonovima gljiva i humusa, vino je sočno s prekrasnim notama hrasta, nešto suši tanini nego kod prethodnog vina, klasičan primjer zrelog vina.

2009              93/94

Boja, koje još uvijek ima dosta, je vidljivo evoluirala prema smeđim nijansama, bouquet je vrlo klasičan za zrela vina, prepun tercijarnih aroma grožđica , crnih maslina, kože, duhana, mocca i tamne čokolada, u ustima  je vino puno i sočno s jako puno voća ponaosob tamnih trešanja, tanini su obli dobre i živahne kiseline pridonose jako dugačakom i živahnom završetku, top vino. 

2007             89/90

Vidljivo sazrela boja, dominiraju smeđi tonovi, miris je evoluirao i razvio se ka tercijarnim aromama, duhan , mirodije , crno voće ponaosob suhe šljive, okus je zaobljen, sočan s svježim visokim kiselinama, manje kompleksno nego prethodno vino, malko tanje s malo suhim taninima u završetku.

2006             87/88

Evoluirana ali vrlo živahna boja za godine koje vino ima, u nosu je vino evoluiralo, prvo lagani oksidativni ton a, potom ipak živahno miris, crne trešnje i suhe šljive, okus je razvijen i zreo, crno voće, suhe šljive, kava i mocca, malko suhi tanini koji se odražavaju u lagano suhom završetku koji je relativno dugačak.