50 godina vinske povijesti Belja na stolu
U studenom 2008 godine tijekom festivala vina u Esplanadi održana je jedna od najzanimljivijih i vjerojatno jedina takove vrste do sada , vertikalna degustacija suhih i polusuhih vina od Graševine. Ideja za ovu degustaciju se je rodila tijekom jednog sastanka mene i gospode, Ivana Dropuljića organizatora festivala i gospodina Franja Francema iz Agrokora. Vina su , zahvaljujući susretljivosti i nesebičnoj suradnji podruma Belje, nakon desetljeća mirovanja u podrumu predstavljena malom broju, usudio bih se reći sretnika , tijekom posebno vođene degustacije. Gospoda iz podruma a, ponaosob gospodin Francem su nas upoznali sa poviješću podruma i vina koja su se kušala. Vina su bez posebne selekcije, prethodnog kušanja i pripreme, naime oni su nasumce izabrali samo nekoliko berbi između velikog broja arhiviranih berbi koje se nalaze u podrumu, donesena u Zagreb. Cilj degustacije je bio vidjeti, dali i kakav potencijal starenja i razvoja posjeduju graševine iz podruma Belje. Graševina ,za koju mi Hrvati govorimo da je naša autohtona sorta, je u naše krajeve najvjerojatnije došla iz Francuske i u svijetu je poznata pod imenom welschriesling i zasigurno ovdje našla najbolju moguću domovinu. Graševina kao sorta može dati široku lepezu raznolikih tipova vina, od bezličnih nisko alkoholnih suhih i polusuhih vina preko bogatih i okusom punih karakternih suhih vina do najboljih predikatnih slatkih vina svijeta. Ja sam do sada nastojao kušati što je više moguće graševina iz različitih zemalja i došao sam do zaključio da najbolje suhe graševine dolaze iz Hrvatske. Ovaj zaključak je donesen nakon velikog broja degustacija vina iz Austrije, Slovenije, Italije i graševina iz Kutjeva. Naime za mene su sve do prije ove degustacije , graševine iz Kutjevačkog vinogorja bile daleko najbolje. Nažalost ,ja do tada nisam imao priliku a, niti sam znao da u Belju postoji ovakvo neotkriveno blago koje baca jedno sasvim novo svjetlo na sortu i vina od njih. Ipak, moram reći da je teško sada govoriti koje je vinogorje bolje i mislim da nije niti potrebno , ali je jako interesantno usporediti ih u i vidjeti gdje su i kakove su razlike i što ih uzrokuje. Nadam se da ću uskoro biti u situaciji da kušam ovako stare graševine iz Kutjevačkog vinogorja i da ću moći donijeti još bolji sud o sorti i utjecaju terroira na nju. Budući da je ova degustacija pokazala da Baranja ima nevjerojatan potencijal glede dugovječnosti graševine , svakako treba o tome voditi računa u budućnosti te pomno pratiti što se tamo događa. Također je važno naglasiti da se baranjske graševine stilom razlikuju od kutjevačkih i da ne treba previše pažnje trošiti na traženje koje su bolje, nego se treba fokusirati na njihovu raznolikost i posebnost i kao takove ih promatrati i uspoređivati, jer ipak ovdje je riječ o dva različita vinogorja. Tijekom degustacije na stolu se je našlo pedeset godina vinske povijesti podruma Belje, najmlađa graševina je bila iz 2007 a najstarija iz 1955 godine. Ova unikatna degustacija je prvenstveno pokazala iznenađujući potencijal starenja ovih vina. Starija vina podsjećaju na stara zrela Chenin vina iz doline Loire i imaju ogroman gastronomski potencijal. Vina su jako prikladna za kombiniranje sa ribom i jelima od bijelog mesa. Degustacija je počela sa berbom 2007 a, potom su slijedile 1989, 1984, 1978, 1975, 1971,1965 i na kraju 1955 godina. Sve berbe ,sim berbi 1965, 1971,1975 i 1988 koje su bile polusuhe, su bila suha vina, dakle bez ostatka šećere. Upravo ova činjenica da je najstarije vino , berba 1955 suho vino govori o tome koji potencijal ova sorta ima. Teško je vjerujte mi bilo , gdje u svijetu, danas naći bijela suha vina da se ovako dobro drže u svojoj 53 godini života. Ja vina ocjenjujem ocjenama 1 do 5 kao što se i u školi ocjenjuje i mislim da je svakome ovaj način ocjenjivanja blizak i da ga svatko lako može razumjeti.2007 Goldberg kasna berba 3+
Laganozlatne boje, bogatog i zrelog voćnog i aromatskog mirisa lagana nota botrytisa, bogat , kompleksan i puno voćan okus, bijeli papar , izrazito vino za uz jelo.
Graševina 1989 4+
Zlatno žute baja sa jasnim tonovima evolucije, fin intenzivan miris, tost i vanilija, gotovu karamela, med i minerali, otvara se u čaši, okusom obla, voćna,maslac i citrusi, nevjerojatno svježa i delikatna, dugačkog ,finog i elegantnog završetka, vino za uz ručak.
Graševina 1984 -3
Iste boje, lagano oksidativni tonovi, manje raznolika, jasnije starije vino, okusom još uvijek živo i intenzivna ali ne smetajuća gorčina, vino za široku gastronomsku upotrebu
Graševina 1978 -5
boje, lagano narančasti tonovi, podsjeća na Jerez vina, kora od naranče, suhe oskoruše, oksidativne impresije, konfitirano voće, fine svježe i visoke kiseline, uravnoteženo vino sa puno finesa, gastronomsko vino pur sang.
Graševina 1975 4+
Prekrasna boja starog zlata, tost, botrytis, karamela, creme brulee, zrelo voće, svježe voćne tercijarne arome, živahno , citrus, krasan balans, još uvijek mladoliko vino sa jako puno sočnosti i elegancije.
Graševina 1971 4
Boje zlata, oksidativni tonovi, podsjeća na Jura vina, minerali, bijeli papar i tabak, slatkastog okusa, citrus, kamilica, dobar balans i kiseline , okus je puno bolji od mirisa.
Graševina 1965 3
Zlatno žuta boja, lagano oksidativan bouqet, kremen, citrus, fino ne toliko kompleksno koliko elegantno vino, dugog završetka.
Graševina 1955 4+
Krasna boja, staro zlato, puno mirisa, aromatično i kompleksno, kamilica, zeleni čaj, okusom puno sa puno stila i finoće, kompleksno gastronomsko vino iznenađujuće vitalnosti.
Nema komentara:
Objavi komentar