Naopako okrenuta čaša Dubrovački vjesnik 25.01.03

Šetajući tijekom prošlog ljeta ulicama Cavtat i Dubrovnika sreo sam na svom putu bezbroj stolova i stolica koji su bili namjenjeni da ih se koristi za konzumiranje jela. Stoljnjacima  i cvijećem ukrašeni stolovi s tanjurima i priborom za jelo su pozivali da ih se zauzme, dok su vitrine sa  izloženim plodovima  mora, počevši od školjki preko oborite ribe pa sve do jastoga, i sitog dovodili u iskušenje da sijedne. Na stolovima su također stajale i čaše, jer bez dobrog vina nema pravog užitka za stolom.

 Upravo ove čaše su mi svaki puta bile trnu u oku. Većina čaša je bila postavljena na stol na taj način da su okrenuta naopačke svojim otvorom i dijelom iz kojeg se pije su ležale na stoljnjaku. Naravno, da se ovaj način koristi poradi toga da ne bi što u čašu upalo, što samo po sebi i nije nelogično. Međutim, što je za jednu stvar logično i normalno često ja za drugu potpuno nelogično i nepoželjno.

Upravo ova naopako okrenuta čaša je nepoželjan atribut na stolu, ali dmah da napomenem da je čaša kao čaša i te kako potrebna, ali da je ne treba staviti ovako na stol. Bolje je i ne staviti je na stol nego je ovako staviti.

Naravno da se sada postavlja pitanje zašto ja ovo govorim. Ja ovo govorim iz razloga toga , što ovako postavljena čaša, ako se koristi za vino, vrlo često za ne reći gotovo uvijek, smrdi. Ako je neki proizvod osjetljiv na mirisne utjecaje sa strane koji jako negativno utječu na njegovu kakvoću, onda je to, bez ikakove sumnje, vino. Dobro je poznato da prvo što se kod vina ocjenjuje i što mu daje posebnu čar, prilikom uživanja u njemu , je njegov miris.

Kada ulijemo netom otvoreno vino u čašu koja je tog trenutka podignuta sa stola i okrenuta da bi se mogla napuniti, gotovo je sigurno da će vino mirisati da ne rečemo smrditi  po stoljnjaku i deterdžentu u kojemu je ovaj opran. Dakel, odmah na početku vino biva predstavljeno u negativnom smislu i nije ono što u stvari jest a, da ono nije tome krivo. Ovo također vrijedi i za kafiće koji čaše za vino čuvaju na isti način na policama koje su prekrivene bilo krpama bilo plastičnim podmetačima koji apsorbiraju vodu kaja se sa njih cijedi.

Za one koji sumnjaju u ispravnost moje tvrdnje mogu jako lako malim testom kod kuće ili u svom restoranu to provjeriti. Stavite čašu malo duže na krpu ili bilo kakovu podlogu koja nečim miriše pa je podignite i pomirišite.

Ipak, nije samo način na koji je čaša postavljena na stol od presudnog značaja za dobar užitak u vinu. Još važnije je , je koja se čaša koristi za koje vino.

Prvo i osnovno za  pravi užitak u dobrom vinu je važna, veličina i oblik čaše te debljina njene stijenka i naravno boja. Gotovo svi naši ugostiteljski objekti imaju iste i prije svega pogrešne čaše . Bez obzira pilo se, kako naš slavni zakon o vinu to naziva, stolno, kvalitetno ili vrhunsko vino, čaša mora biti njemu primjenjena. Dakle ukoliko je čaša malena onda se ne može uživati u mirisu vina. Da bi miris vino došao do izražaja prvenstveno je nakon oblika, koji bi za vecinu bijelih vina trebao biti u obliku tulipana sa laganin suženjem prema vrhu, važno da ona mora biti dovoljno velika. Optimalno se ne bi smijelo ulijevati više od jedne trećine njene zapremine. Dakle ne ulijevati čašu puno ,što je jako teško kada je ona mala, jer onda se može uliti samo malo vina u nju i to tada izgleda jako siromašno i ružno.

 Ukoliko bi se sada usredotočili na crvena vina došli bi do zakjučka da je njihova raznolikost velika te da ona zahtjevaju više pozornosti glede dobrog izbora oblika i veličine čaše. Kao i za bijela vina tako i za veliki broj manjih crvenih vina odgovara već prije spomenuta čaša. Međutim kad govorimo o crvenim vinima od plavca maloga onda nam se za većinu njih nameće čaša drugačijeg oblika. Oblik čaše, za vina od plavaca, trebo bi biti loptast, to jest svojim oblikom posjećati na kuglu kojoj je otkinut otpriliki njen peti dio te se otvor lagano širi prema vani.

Za pjenušce pak, čaša mora biti visoka i uska , što jako pozitivno utječa na razvijanje mjehurića ugljičnog dioksida, njihovo oslobađanje i duže zadržavanje u vinu.

Sve  prije pomenute čaše moraju biti na stalku te bez ikakovih brušenih ili drugih ornamenata, nego potpuno gladke i sa vrlo tankom stijenkom. Što se materijala tiče kristal je najbolji, međutim i visoko kakvotno staklo može jako dobro poslužiti za njihovu izradu.

Glede zapremine čaše ona bi se trebala kretati negdje između 25 cl. za pjenušce do cca. 50 do 60 cl. za bijela i crvena vina. Treba napomenuti da su ovo gotovo idealne zapremine te da čaše sa zapreminom od cca. 30 cl već dobro mogu služiti svojoj svrsi.

Koliko može utjecati oblik čaše na konzumiranje i uživanje u vinu najbolje svijedoči  rad i iskustvo austrijske tvornice čaša Riedel koja se već desetljećima bavi ispitivanjima i iznalaženjima optimalnih čaša za sve vrste grožđa i vina širom svijeta. Neke od njihovih čaša koštaju isto kao i dobra boca vina. Jer nije samo veličina presudna za užitak nego i sam oblik čaše može neke od svojstava vina izraziti odnosno staviti u drugi plan. Ovdje u prvom planu mislimo na kiseline koje su presudne za sviježinu i dugovječnost vina a, koje opet vino dobiva bilo od sorte grožđa bilo od podneblja gdje se ono uzgaja.

Na kraju bih vam predložio da jedan puta doma napravite slijedeći test koji će vam otvoriti nove horizonte u  pristupu vinu i u  uživanju u njemu.

Uzmite dvije različite čaše , neka po mogućnosti jedna bude barem donekle oblikom slična onima koje sam ja opisao, a drugu po vlastitom izboru, ili bilo kakove dvije različite čaše te u njima kušajte jedno te isto vino. Pristupite testu pažljivo i vaše će iznenađenje biti veliko.

I dan danas,na moju veliku žalost, po taracama Cavtatskih i Dubrovačkih restorana  na stolovima stoje naopako okrenut  čaše. Međutim nije sve crno. Tijekom zadnjih deset godina su se barem prave čaše našle naopako okrenute na stolovima. Kao kornjače naši restorateri počinju shvaćati i uviđati važnos odgovarajuće čaše. Sramežljivo tu i tamo se pronađe poneka Riedelova čaša na stolovima ovdašnjih restorana. Hvale vrijedan korak. Što se pak oblika čaše za vina od plavca  malog tiče, u zadnjih deset godina došlo je do vidljivih pomaka. Stilovi plavčevih vina su dan danas puno raznolikiji nego su bili u vrijeme kada je ova kolomna bila u novinama. Cijela generacija novih , modernijih plavaca, je prisutna na tržištu i njima odgovara drugačija čaša. Plavci odležani u malim bačvama puno bolje dolaze do iztažaja u Riedel čašama za Cabernet Sauvignon, dok klasični plavci i dalje dobro prolaze u Pinot Noir čašama. Međutim i dalje se jako malo koriste odgovarajućih čaše , kojih se danas , za razliku od onda , puno lakše nabaviti. Nadam se da će se i ovo uskoro promjeniti na bolje, jer to svako dobro vino i njegov konzument zaslužuju.